Ekološki uzgoj bundeva |
|
Bundeve, buče i tikve su srodne biljke iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae).
Najbliži su im rođaci ljetne tikve - tikvice i patišoni, čiji se plodovi ubiru ljeti, dok su još mladi.
Najpoznatije vrste bundeva kod nas su ibiza, butternut, hokaido, prinčeva kruna, acorn, musquee de Provence.
Razne vrste bundeva, njihovi kultivari i križanci potječu iz Središnje Amerike, Afrike i Azije.
To su uglavnom biljke penjačice dugih stabljika. Imaju velike, široke listove i na stabljikama vitice kojima se prihvaćaju i uspinju.
Cvjetovi su veliki, žuti i često mirisni. Plodovi su različitih veličina, a njihova težina varira od nekoliko stotina grama pa sve do 300 i više kilograma.
Plodova su izduženi ili okrugli, a mogu biti spljošteni i/ili narebreni. Kora je obično u nijansama bijele, žute, zelene, narančaste i crvene boje, a može biti i prošarana. Meso je uglavnom žućkasto ili narančasto.
Buče golice uzgajaju se radi sjemenki, koje nemaju tvrdi sjemenski omotač.
Iznimno su zdrave te se od njih izrađuje bučino ulje. Od plodova mesa dobiva se bučino brašno.
Gdje posaditi bundeve?
Bundeve trebaju mnogo prostora za rast. Stabljike mogu narasti i do 10 metara u dužinu. Osim na gredicama, izvrsno uspijevaju i na kompostnim hrpama i povišenim gredicama.
Bundeve posadite na položaj gdje nema jakoga vjetra. Mjesto treba biti osunčano i toplo. Vole duboka, rahla i vlažna tla.
Najbolje uspijevaju na plodnom tlu koje je bogato humusom. Ne vole dugotrajno zadržavanje vode u blizini korijena.
Želite li uštedjeti na prostoru, posadite ih uz ogradu, stupove ili pergolu (brajdu), gdje će se uspinjati pomoću vitica. Tako neće biti u dodiru s tlom, bit će manje vlage i bolje će se prozračivati pa će biti manje podložne bolestima i nametnicima.
Sadite li različite kultivare bundeva, pokušajte ih što je moguće više udaljiti. Tako ćete spriječiti međusobno oprašivanje i križanje.
Sadnja bundeva
Bundeve i buče najbolje je sijati izravno u tlo. Kako su biljke jako osjetljive na niske temperature, pričekajte svibanj, kada više nema opasnosti od mraza.
Prije sadnje tlo temeljito pripremite. U jesen ili proljeće ga duboko prekopajte i u njega ukopajte dobro odležali stajski gnoj ili kompost. Potom sve razrahlite.
Sjemenke posijte u jamice ili u redove. Zbog bujnosti biljaka neka budu razmaknute 120 do 150 centimetara.
Sjemenke stavljajte na dubinu od nekoliko centimetra. Zatrpajte ih i zalijte. Za ranije i sigurnije nicanje, sjemenke večer prije sjetve namočite u mlaku vodu.
Prekrijete li gredice paučinastom folijom, zadržavat će se toplina, a tlo ćete zaštititi od isušivanja. To će ubrzati nicanje biljaka.
Dobri i loši susjedi bundeva
Na isto mjesto prije bundeva u proljeće možete posaditi povrće poput graška, salate, špinata i rotkvica, koje možete ubrati prije sjetve bundeva.
Mješovita sadnja se ne preporučuje.
Bundeve su jako bujne biljke koje veoma brzo mogu ugušiti svoje susjede.
Njega bundeva
Bundeve nemojte okopavati jer se lako oštećuju. Okopavanje je moguće samo dok su biljke male.
Spadaju među biljke brzoga rasta i krupnih plodova, pa trebaju mnogo vode. Redovito ih zalijevajte kako ne bi zakržljale. U tu svrhu upotrijebite kišnicu ili odstajalu vodu.
Biljke zalijevajte uz korijen, a izbjegavajte polijevanje po listovima.
Osim vode, bundeve troše i mnogo hranjivih tvari. Organska gnojiva s mnogo dušika potrebna su u stadiju njihova rasta. (Gnojivo ne trebate dodavati ako ste ga stavili kod pripreme tla.)
Gnojiva bogata fosforom i kalijem potrebna su za stvaranje cvjetova i plodova.
Prihrana se preporučuje otprilike svaka dva tjedna.
Za prihranu i otpornost biljaka ne zaboravite na biljne pripravke od komposta i ljekovitih biljaka (gaveza, kamilica, koprive...).
Imate li mogućnosti, biljke svakako malčirajte. Tako će se zadržavati vlaga i spriječiti rast korova.
Korisno je i kasnije malčiranje jer plodovi neće ležati na tlu.
Od koristi može biti i pinciranje. Kada biljka dosegne dužinu od otprilike 60 centimetara, otkinite joj vrh. Biljka će se nakon toga razgranati i stvarati više cvjetova i plodova.
Bolesti i nametnici
Ove su biljke ponajviše sklone pepelnici, plamenjači i bakterijskim bolestima.
Bolesti ćete najlakše spriječiti odabirom dobrog mjesta za uzgoj te izbjegavanjem zalijevanja biljaka po listovima.
Štetnici koji vole bundeve su lisne uši, crveni pauk, bijela mušica, tripsi i korjenove muhe.
Ipak, s njima uglavnom nema većih poteškoća, osim za suha i vrućega vremena. Laka su meta slabe i neuhranjene biljke. Stoga pripazite na uzgojne uvjete.
Mlađe biljke, kao i veoma mlade plodove, mogu oštetiti puževi golaći i miševi.
Pobrinite se da biljke zaštitite na ekološki prihvatljive načine (klopkama, mrežama, odbijanjem mirisima).
Ubiranje bundeva
Bundeve ubirite kada su posve zrele. Tada razviju lijepu boju, koja ovisi o vrsti.
Kada pokucate po njima, čuje se zvonak, a ne tupi zvuk. Peteljka kojom se plod drži za stabljiku treba biti barem ponešto uvela.
Oštećene plodove odmah upotrijebite.
Bilo da plodove kupite ili ih sami uzgojite, možete ostaviti njihove koštice za sjetvu tijekom sljedeće godine.
Korištenje bundeva
Bundeve operite, razrežite i očistite od koštica. Narežite ih na kriške pa ispecite u pećnici.
Plodovo meso možete i kuhati. Ogulite koru i meso narežite na kockice. Kuhajte ga na pari jer kuhanjem u vodi postaje suviše gnjecavo i vodenasto.
Kuhane ili pečene bundeve izmiksajte u pire. Višak pirea zamrznite.
Pire je izvrstan kao prilog slanim jelima (s mnogobrojnim začinima) ili kao sastojak raznih kolača, torti, krema, deserta i smoothieja.
Izvrsno se slaže s kakaom, đumbirom, medom, vanilijom, klinčićem…
Čuvanje bundeva
Zdrave plodove nakon berbe očistite od zemlje i prosušite na suncu.
Potom ih spremite na suho mjesto zaštićeno od smrzavanja (smočnica ili podrum). Tako ih možete čuvati i više od 6 mjeseci.
Oštećene bundeve koje ne mogu stajati, očistite i naribajte ili narežite na kockice. Zamrznite ih sirove ili u obliku pirea. Od mesa možete raditi i razne marmelade.
Kada bundeve odmrznete, suvišak soka nemojte bacati. Upotrijebite ga za juhu ili podlijevanje jela.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
