Ovaj tekst je došao baš u pravo vrijeme. Spremamo se napraviti prvi kompost kako bismo smanjili količinu kuhinjskog otpada.
:smile
Vesna

kada se skupi dovoljno zelenog i smedjeg otpada i sve sto je navedeno da se moze stavljati u kompost slozi se kompostna hrpa na način da se stavlja jedan red ovoga, pa red onoga, pa se malo zalije ako je suho, pa tako naizmence do kraja. Kada se hrpa tako slozi ne dira se 6 tjedana da se zagrije. U sredini hrpe moze se staviti stap pa se moze izvaditi a u rupu staviti termometar i pratiti temperaturu. Kompost se zagrijava i do 7o stupnjeva prva tri tjedna, a onda se hladi preostala tri tjedna. Tek tada kada pregori moze se mjesati po zelji, sto cesce to bolje, prije se sve raspadne. Ako se cesto mjesa, lopatom prebacuje ono sa vrha dole, a ono sto je dole onda dodje gore, kompost bude gotov za sest mjeseci a ako se ne mijesa cesto, bude gotov za godinu dana. Kada se slozi kompostna hrpa ovako kako je navedeno, na nju se vise ne dodaje otpad, nego se skuplja novi materijal i pravi nova hrpa.
Kada se kompost miješa uzme se u šaku te zemlje i ako voda curi izmedju prstiju, kompost je premokar. Ako se raspe zemlja kad se saka otvori, kompost je presuh i treba ga malo zaliti. Najbolje je kada zemlja u saci ostane u grudici a da ne curi voda. Kada je kompost završen, prosijava se prvo na sito sa vecim rupama pa onda sa sitnijim. Sve sto ostane na situ baca se uvek na novu kompostnu hrpu da se jos tamo raspadne i pomaze da nova kompostna hrpa bolje krene. Kompost je vrlo jako gnojivo i u kaljeve treba oprezno dodavati. Dovoljna je jedna kasika na jedan srednji kalj. Stara zemlja se malo odgrabi iz kalja pa se doda kompost i sve zaceprka i zalije. U vrtu se isto oko bilja malo zaspe kompostom i moticicom okopka da kompost udje u zemlju. Dobro je tko ima drobilicu pa sve grancice do debljine palca moze da se usitne. Ja nemam pa sve to radim satarom na panju. Sporo ali je dobro. Brze se sve raspadne kad se usitni.
Eto to je sve sto znam o kompostu.

Hvala zluki! Sve lijepo slažem u jedan dokument i na posao kad odemo do vikendice. sun:)

zašto se lišće oraha ne smije stavljati u kompost?

Bravo za tekst o kompostu. Ovog proleca zapocinjemo saditi nas prvi organski vrt. Bez ikakvog smo iskustva i svaka informacija nam je dobro dosla. I mene zanima to orahovo lisce. U dvoristu imamo dva oraha i lisca preko glave. Molila bih komentar jer smo ga vec uvrstili u kompost. Sta da radimo dalje?

odličan savjet i probat ću iza svoje šupe iskopati jamu za kompostarenje srdačan pozdrav

Ljudi, mene zanima da li se i pepeo može staviti u kompost? :thinking

Otrovnost orahovog lišća i njegovo kompostiranje

Orah (Juglans regia) je voćna vrsta koja se sadi radi svojih plodova i kvalitetnog drveta, a pruža i ugodnu sjenu. Lista prilično kasno, osobito cijepljene sorte, ali isto tako prilično rano ujesen odbacuje lišće. Ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidjeti ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima je u manjem udjelu i u ostalim biljnim dijelovima – kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću. U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovan hidrojuglon oksidira se u visokotoksični juglon.

Iz otpalog lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji nasreću ne putuje duboko jer je netopiv u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih vrsta ili sorata. Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke nazivamo alelopatija. Osim oraha, juglon nalazimo i kod drugih vrsta, primjerice blach walnut (izlučuje najviše toksina). Štetno djelovanje juglona iz lišća možemo spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne možemo ukloniti, pa nam preostaje saditi biljke na koje juglon ne djeluje. Inače, korijen oraha može dosezati i dvadesetak metara od debla pa se do te udaljenosti može očekivati štetno djelovanje. Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.

      Sad kad smo objasnili osnove toksičnoga djelovanja možemo odgovoriti na pitanje o kompostiranju orahova lišća. Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem (uz pristup zraka). Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje. U tlu juglon se razgradi za otprilike dva mjeseca, a u kompostnoj hrpi za nekoliko tjedana. Ako želite biti potpuno sigurni da u kompostu više nema juglona, ostavite lišće, koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi da se kompostiraju šest mjeseci. Nakon tog vremena možete takav kompost koristiti čak i za biljke koje su inače vrlo osjetljive na juglon. Ukoliko ne vjerujete, posijte sjemenke rajčice u kompost i pratite nicanje jer je rajčica osobito osjetljiva na prisutnost juglona.

Da zaključimo:

·      svi biljni dijelovi oraha sadrže veći ili manji udio hidrojuglona iz kojeg nastaje otrovni juglon

·      juglon se u tlu relativno brzo inaktivira

·      nema nikakve opasnosti od orahova lišća ako ga kompostiramo tijekom najmanje dva, a preporučljivo šest mjeseci

·      ukoliko imate drobilicu (mulcher), zdrobljenim ostacima od orahovih grančica i kore ne malčirajte tlo oko osjetljivih biljaka, jer takav biljni materijal nije kompostiran!

·      rast biljaka ispod oraha možemo pospješiti redovitom gnojidbom kompostom, jer se juglon veže na čestice organske tvari

·      nakon rušenja starog stabla oraha, na tom mjestu dvije godine nemojte saditi rajčice i druge osjetljive biljke jer se juglon otpušta iz korijenja dok ono ne istrune

U nastavku navodimo neke osjetljive i relativno otporne vrste na juglon. Podatke o otpornim vrstama treba uzeti s rezervom jer su istraživanja nepotpuna. Vrlo često je pravi uzrok lošeg napredovanja biljke ispod oraha nedostatak sunca, suho tlo i nedostatak hraniva.

Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir, paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.), kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli bor, crveni bor, azalea.

Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor, Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis), kanadska čuga (Tsuga canadensis), breskva, nektarina, trešnja, šljiva.

Zahvaljujem!  👍

Dodana je opcija “Print” (na kraju članka). Članak možete prebaciti i u pdf format i spremiti ga.

Dobro je katkad dodati i malo mineralnog gnojiva i to KAN-a, tj. kalcijevog-amonijevog nitrata kako bi se neutralizirale odredjene organske kiseline s kalcijem i kako bi mikroorganizmi imali dovoljno gradjevnog materijala, odnosno dusika. Treba znati da je potrebno za dobar kompost imati pravilan odnos ugljika i dusika: C:N, a koji treba iznositi od 10:1 do 25:1, a to znaci da na 10 atoma ugljika treba doci jedan atom dusika inace nastaju za biljke nepovoljne organske kiseline, a to su fulvo kiseline dok biljke trebaju dobre humusne kiseline koje se nazivaju huminske kiseline.
Ukoliko je odnos C:N veci od 25:1 dolazi do toga da dusik koriste mikroorganizmi za svoju gradju, tj. za proteine, dok biljke ne mogu usvojiti taj dusik i taj sindrom se zove dusicna depresija jer dusika ima u tlu, ali biljkama nije dostupan.
Biljka moze usvojiti nitratni NO3, amonijski NH4 oblik dusika, organski, a to su humusne kiseline i nesto urea, tj. karbamidni oblik dusika, ali preferira nitratni i amonijski oblik dusika. U kiselom tlu gdje je pH manji od 7 preferira amonijski oblik dusika, a u luznatom tlu nitratni oblik dusika.
Stvaranje komposta se zove humifikacija, a nakon nje dolazi mineralizacija kada se minerali vezani u organskim spojevima nastalim za vrijeme humifikacije razlazu, tj odvajaju od organskih spojeva ili mozemo reci da se npr. onaj dusik vezan u huminskoj kiselini, odnosno kao sastavni dio huminske kkiseline razlaze na neki drugi oblik dusika kao sto je nitratni, nitritni ili amonijski. Najbitnije je nauciti kruzenje dusika u prirodi pomocui bakterija…
Nas su na Agronomskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu ucili kako treba na 10 kilograma slamnate mase dati 1 kilogram cistoga dusika, a to nije 1 kg KAN-a nego 3 kilograma KAN-a obzirom da u KAN-u ima 28% dusika!!!
Eto to bi bilo ukratko to sto imam za napisati sada, ali o tome ima more literature i sto je najgore ni u jednoj knjizi nije sve sroceno, vec u svakoj po malo.
Pozz sun:)

hvala na odgovoru 😊

mogu li se ubaciti i kore od voća,povrća i da li je neophodno mješanje sa izmetom životinja?

“Aletnativa za vas”
konačno se javio netko pametan da objasni kompostiranje orahovog, lišća. Ja ga kompostiram godinama i isto toliko ratujem s pametnim piromanima, spaljivačima orahovog lišća koji imaju vrtove, a sav biljni otpad iz vrta i travnjaka, te lišće oraha i lipe spaljuju. Kompost uglavnom ostavljam dvije godine, a koristim sve moguće biljne otpatke, kao i otpad svježeg povrća i usitnjene grančice. Ostavljam ga na otvorenom na hrpi u voćnjaku. Ako vam u jesen ili proljeće kad koristite kompost nije sav sazrio stavim ga na drug hrpu ili u bure. U novije vrijeme koristim staru burad bez dna ( ne šalim se, to su limena burad kojima je istrulilo dno). Uvijek smo u vrtu imali dobre prinose. Rajčica je inače osjetljiva na hidrojuglon, a mi smo imali plod i 1,12 kg. Bitno je da kompost sazri, a uz miješanje može se koristiti slijedeće jeseni. Čudi me da u obalnom području Jadrana nitko ne skuplja biljni otpad nego ga spaljuju i to bedasto - ljeti izazivajući požare. Dodatkom KAN-a i malo vode ne bi došlo do zapaljenja, pogotovo ako bi to radili u jamama. pokrivenim nezapaljivim materijalom /naravno ne hermetički/. Pozdrav svima koji ostatke biljaka ne ne koriste i zadovoljenje “piromanskih strasti”

pozdrav!
I ja sam pocela da odlazem odpad iz kuhinje na hrpu,stavljam sve sto imam,da li sam pogrijesila odlazuci ljuske jaja? Neko mi je rekao da piljevina od bagrema nije pozeljna a evo mi stoji na hrpi.Odlozila bih je na novu hrpu i dodala izmet kokoski za pocetak,sada bas i nema vise trave ali ima nesto lisca i opet odpad iz kuhinjem.Sta da radim? Moze li me neko posavjetovati u vezi bagremove piljevine?

hvala na detaljnom odgovoru.Upravo sam tako i uradila,ogradila sam hrpu plasričnom gušćom mrežom sa tri stane,na četvrtu stranu sam stavila daske koje mogu da skidam kada miješam kompost i kada budem vadila.Pošto je jesen bila relativno lijepa i trave je bilo za košenje pa sam napravila prepravku,stavljala sam naizmjenično slojeve piljevine pomješane s kokošjim izmetom od desetak dana ranije pomiješane i piljevinu i otpad iz kuhinje od mjesec ranije,miješala sa pokošenom travom iz dvorišta i bilo je dosta lista breze i lipe.Kada sam to sve slagala ustanovila sam da mi je ova smjesa od piljevine ugodno topla i to me je obradovalo.slaganje sam završila slojem trave i ponešto kartona ali nisam imala kartona da prekrijem cijelu hrpu.Kada sam jučer izbacila odpad iz kuhinje instiktivno sam ga pokrila tom travom s hrpe i već na dubini od desetak cm je toplo.To me opet raduje.
Sada imam pitanje opet,budući da se kompost treba miješati a dolazi zima,kada budu temperature ispod nule dali treba da se miješa ili pustiti da tako stoji,brine me da ću ga samo rashladiti miješanjem tada.

Pozdrav alternative i clanovima,super je stranica HVALA vam od srca za vás trud i promoc :heart

mwa <3

Poštovani!
Ima li prepreka u kompost miješati usitnjene dijelo vrbe (lišće i grane)?

I htjela bih se samo osvrnuti na onaj tekst o “palikućama”. Ja sam isto pravi piroman - ali to iz jednostavnog razloga što ne mogu sve baciti u komposter. Kao prvo ne mogu sve usitniti (nemam sjeckalicu nego to radim sa škarama) a kao drugo, ono što je bolesno se i ne smije bacati u komposter. A kod mene se često dese te neke “boleštine” po lišću (npr. po lozi, pa onda neke gljivice, pa točkice po lišću itd.) Mrzim tretirati bilo šta kemikalijama pa onda to odrežem i bacim u hrpu i zapalim.  :nod:

Kada ste napravili kompost, napravite i kompost caj kojim mozete da folijarno ili zalivanjem dobijete jos bolje i kvaitetnije zdrave proizvode.