Vrijeme je da počnete razmišljati o proljetnom vrtu i neka vaš ovogodišnji vrt bude najbolji kojeg ste ikada zasadili.
Zašto? Svijet postaje sve nesigurnije mjesto za život.
Možda će vam uskoro zatrebati vlastiti izvori hrane i zdravlja zasađeni u vašem vrtu.
Organsko vrtlarstvo ne podržava korištenje kemikalija kojima se na umjetan način postiže brži rast biljaka i njihova zaštita od insekata.
Organski uzgoj se zasniva na prirodnim načelima vrtlarstva koji se koriste već tisućama godina.
Permakulturno organsko vrtlarstvo ide i korak dalje, naglašavajući potrebu za održivim uzgojem biljaka, funkcionirajući u skladu prirodnog okruženja.
Permakulturno organsko vrtlarstvo postaje sve popularnije. Sve više ljudi prihvaća ovaj jeftin i relativno jednostavan način uzgoja vlastitog voća, povrća, začinskog bilja i cvijeća.
1. Odaberite lokaciju
Promatrajte zemlju na kojoj planirate započeti uzgoj nekoliko puta dnevno.
Obratite pozornost na dijelove koji su pretežno na suncu, te na one koji imaju više hlada.
Ako je u vašim krajevima sunce rijetkost, izlažete mu svoje biljke što više možete. S druge strane, ako živite u krajevima gdje ima puno sunca, s dužim sušnim razdobljima, pokušajte zaštititi biljke hladom.
Također, razmislite kako da zaštitite biljke od jakoga vjetra koji im može naštetiti.
Čak i mali vrtovi imaju svoje mikroklime. Uzmite to u obzir prilikom sadnje kako biste biljkama osigurali dovoljno sunca ili hlada, prema njihovim specifičnim potrebama.
2. Odaberite biljke
Izbjegavajte biljke sklone bolestima i zahtjevne biljke koje treba prskati ili podrezivati.
Bolje je da odaberite biljke koje uspijevaju u vašem području, nego biljke koje morate štiti od utjecaja okoliša koji im ne odgovara.
Ukoliko je moguće, odaberite biljke od kojih ćete imati višestruku korist: koje daju cvjetove u prvoj sezoni te plodove u drugoj, koje će krošnjom stvoriti hlad za druge biljke i vašem vrtu dati prirodnu ljepotu.
Domaće biljke će privući prirodne oprašivače poput pčela, te leptire koji će vašem vrtu dati dodatan šarm i ljepotu.
3. Napravite dom za vaše biljke
Preporučujem da napravite podignute gredice koje će olakšati brigu o biljkama, pružiti bolju cirkulaciju zraka, zaštititi ih od hladnoće te smanjiti potrošnju vode.
Organski vrt možete napraviti i u stanu! Podignute gredice i okomita sadnja će Vam omogućiti da na malom prostoru uzgojite ljekovite biljke, povrće i cvijeće.
4. Hranjenje vaših biljaka
Jedan od glavnih zadataka permakulturnog organskog vrta jest izbjegavanje otpada.
Upravo to što imate vrt daje vam mogućnost da iznova koristite prirodni otpad poput ljuski jaja, kora voća i povrća, ostataka od kave i drugi prirodni otpad kojeg obično bacate u smeće.
Od toga otpada napravite kompost koji je poput zlata za vaše biljke.
5. Zalijevanje vaših biljaka
Moderni vrtlari ne slijede načela održivosti i ovise o izvorima vode. Koriste crijeva i prskalice da bi uzgojili biljke koje zahtijevaju puno vode u suhim područjima.
Permakulturni organski vrt koristi prirodne izvore vode koliko je to moguće, maksimalnim upotrebom podzemnih voda i kišnice.
Na otvorenom ostavite bačve gdje će se skupljati kišnica koju ćete koristiti za zalijevanje vašeg vrta.
6. Zaštita biljaka od štetočina
Izbjegavanje kemikalija ne znači da ćete imati vrt pun štetočina.
U borbi protiv štetočina može pomoći prirodna sinergija između nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod, te se one bolje štite od nametnika.
Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.
Više o kompatibilnim biljkama možete pročitati ovdje.
Podijelite s nama Vaše ideje za sadnju eko vrta u komentarima!
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
olena
nemam velikij vrt što bi jako voljela ali uživam u mojih par gredica puno sam naućila od vas HVALA nešto ču primjeniti
:heart
Ivan Marković
procito sam sva vasa pitanja i odgovore.ja posedujem vrt,voćnjak i vinograd.jako mi dobro ide.za koprivu sam i sam znao i to je uredu.što se tiče komposta i to je uredu,ali ste nešto zaboravili u vezi štetočina,insekata i biljnog oboljenja.imaja lekovito bilje koje se slaže svako sa nekom vrstom voća i povrća koje ako posadite pored štiti od štetočina i biljnih oboljenja.
što se tiče vlage najbolje je da bi držalo vlagu i nebi moralo svakodnevno da se zaliva najbolje je ostaviti slamu da pocrni i staviti na površinu zemljišta,ona će zadržavati vlagu duže vremena. :bang:
Pancho
Da li iko zna gde moze da se procita ili vidi kako odvajati semena za reprodukciju od lekovitog, zacinskog bilja i voca kao jagoda? Postupak odvajanja semena ., gde se nalazi, kako se odvaja za reprodukciju, kako se sprema za sejanje i kako se seje? Zahvaljujem svima koji znaju da me upute. sun:)
Katarina
Poštovani,
Otvorila sam kompostnu hrpu. Kompost je super, ali krcat malim žutim mravima. Što napraviti, a da kompost ostane koliko-toliko organski?
Molim hitan savjet!...Unaprijed hvala! 😊
Katarina
Erika Jovic
Pozzzz..
Evo da vam se opet pridruzim sa par savjeta . Mozda vam pomognu kao i meni .Di bi se unistile "usi " na vockama u 1, 2 ili 3 mj...politi vocke a i zaliti dobro oko biljke...ovom smjesom- drveni pepeo potopiti vodom, ostaviti oko par sati, usput par puta dobro mjesati da se pepeo sta vise sjedini sa vodom, procijediti. Time poljevati biljke.
Protiv mrava - da mravi nebi napadali vocku- pomjesaj cadu -garez ( to je ono crno iz dimnjaka) sa bilo kojim uljem . Time namazi donji dio stabla i takoder malo oko stabla. Mravi nece ici preko ove smjese.
Ovu cadu -garez iz dimnjak prelijte kljucalom vodom , kad se ohladi njome zalijte ruze , a takoder ih pospricajte . Ovo je odlican prirodni gnjoj za biljku, a ujedno ce od ruze bjezati nametnici i stetne bube, a litovi ce dobiti tamo zelenu boju.
Sjemenke graha, graska, boba - prije sadnje potopite u vodu kojoj ste dodali pepeo od drva.omjer nije bitan...ja osobno stavim na 1 l vode oko 7 velikih zlica pepela. neka se moci sve zajedno par sati.
Na ovaj nacin sjeme lakse nikne, bujnije raste , a takoder nece napadati crvi i druge bube.
Da luk, rotkva, cikla- bolje rodi...uoci samog sijanja- pomjesati sjeme sa malo smrvljenim ugljenom od drva, pa onda sve zajedno posijati..isprobajte...
Kako se rijesiti krumpirove zlatice- skuhajte jaki caj od listova bazge i kad se ohladi njime prskajte krumpirove stabljike. Ovaj caj ce "zamaskirati" miris i zlatice ce ga zaobici. Isto tako ih odbija hren. Hren izribajte i listove malo pokidajte pa potopite u kisnicu ili izvorsku vodu. nakon bar 5 h stajanja procijedite. Time prskajte. posadena kadulja, dragoljub, timijan, neven ili kamilica ce potjerat nametnike i cuvati krumpir od bolesti. Ako uz krumpir posadite i koje zrno kukuruza ..krumpir ce bolje rasti.
Za sad toliko. Nadam se da sam pomogla ovim savjetima. meni su pomogli , pa se nadam da ce i vama.
👍
julijana
Kopriva! nekoliko dana da ostoji u vodi, i sa tom vodom polivati bilke! ja saksijsko sa tim polivam! moze i za vrtove!
milka
Odlicna tema.Predivan osjecaj kad Vam biljke ogovore na njegu i paznju svojim mirisima i plodovima.
Milaim
Milaim
na vrijeme o ovoj temi nam dobrodosla.
Ivan
Ove jeste lepo ali kako naći seme ovo što se prodaje po poljoprivrednim apotekama je sve hibridno i tu nema dalje redrodukcije odnosno čuvanje semena za sledeću sezonu.Pozdrav iz Negotina ;cool
"Alternativa za Vas"
Koliko mi je poznato, kod nas razmjenu domaćeg sjemena organizira Rustica (http://www.rustica.hr)
Raspitajte se. Upišite u Google “razmjena sjemena”. Dosta ljudi razmjenjuje sjeme i preko raznoraznih foruma.
milka
Vecina semena koje se kupuju u poljo.apotekama domace proizvodnje mislim na prostore bivse Jugoslavije domace sorte saleta.paradjz.mrkva spinat blitva krastavac ....je zaista dobro sjeme i daje zdravo potomstvo za narednu sezonu. sun:)
Samo napred,ovo moze biti finas,korisno ali jos veci efekat je duhovno zadovoljstvo i rekreacija kao nus efekat
Milaim
Milaim
Vecina semena koje kupujemo kad sasadis izadje nesto drugo, ali vise se bavim vinogradarstvom i interesejeme vise procesa: rezidba i zastita tokom citave sezone sa kojim preparatima moglo biti uspjesno.
Jadranka
U mom vrtu koji ima i lozu i par voćki nastojim
uzgajati sve u skladu s prirodom i nikad ne koristim nikakve kemikalije za štetočine uzimam sol protiv mrava papar s brašnom, koprivu, a može i maslačak kopriva mora prije odstajati više sati u vodi te se s njome može špricati biljke,a dobra je i za gnjoidbu zbog minerala koje sadrži. Ugodno se osijećam u mom malom vrtu više ga uzgajam zbog relaksacije i meditacije te uživam u cvijeću pticama i leptirima na suncu i zraku. Što se tiče sjemena i mene zabrinjava kakvo je i da li se može nabaviti uopće više nešto prirodno. U vrtu je uglavnom sve iskoristivo i ništa se ne baca većina korova su u stvri ljekovito bilje. Radila sam i kompost i to vrlo uspješno,uzimam samo pokošenu travu i suho lišće, prije bih stavila i koru od krumpira krastavca jabuka i sl. ali mi je ovako čišće. On mora stajati u gredici od drva prekriven s mrežicom treba ga promješat i dodat malo zemlje gašeno vapno ili neka specijalna sol, stvarno se dobije super crnica.Malo se mučim s tim nametnicima recimo imam jednu jabuku koja se suši i vene joj lišće, a mrava se je teško rješiti. Ne znam da li bi bilo dobro da se deblo na proljeće premaže gašenim vapnom.
Puno hvala na ovim savjetima 👍
Ivan
Ma ja već imam svoj vrt i sebi gajim dobar deo povrća i voća ali mi je problem seme kako naći stare sorte
Leana
Naucili su me odvajati hranu za kompost, pa sam to i cinila, no nikada se nisam raspitivala previse o tome. Pa ne razumijem sta radim s tim kompostom? Pokrijem li zemlju ili? Koji bi krajnji rezultat trebao biti?
nada
Ovo je prekrasan članak.Prekrasan poticaj za novi način uzgoja povrća za vlastite potrebe. Hvala vam. 👍
mira
Puno dobrih stvari sam naučila, hvala.
sun:)
Jadranka
kompost je prirodno gnjoivo ekološko bez štetnih sastojaka, te je puno minerala i ostalih sastojaka potrebnih biljkama upotrebljava se za nadohranu da bi biljke bolje uspjevale i bile kvalitetnije. Nije teško, ali svako toliko treba provjeravat i obrtat te dodavat zemlju i treba dosta vremena da “sazori” i postane crnica. Na kraju izgleda kao obična crna zemlja bez iček te tako znamo kad je spreman za uporabu, treba cca 1 i pol godinu minimalno, ali tako bar znamo gdje ćemo sa otpalim lišćem i pokošenom travom. Nadam se da će ljudi sve više biti osviješteni i da će uvidjeti dobrobit prirodnog uzgoja, jer i tako danas ima jako puno otrova više nego ikad pa ih ne moramo dodatno koristit znamo da su većina kancerogeni, tako uzgojenim voćem i povrćem unesemo u organizam više štetnih sastojaka nego vitamina, jer što više ima pesticida herbicida i dr.to je manje korisnih sastojaka u biljci, a i zemlji, tako trujemo sebe i kukce koji su potrebni za zaprašivanje i oni svi imaju neki zadatak u vrtu. Predlažem da napravite kućice za ptice jer one jedu razne štetočine i crve, kao i za pčelice koje također rade svoje u vrtu.
srdačan pozdrav i želim vam mnogo zdravog ekološkog voća i povrća kao i cvijeće
Jadranka
ako netko ima još kakvo pitanje u svezi zdravlja ili vrta ekološkog uzgoja možete postavit rado ću pomoć
:smile
milka
Jadranka,ovo je Vas doprinos raazvoju eko svijesti kod nas.Zelim jos da dodam iz vlastitog iskustav za boboljsanje sazrijevanja komposta potrebno je ako postoji mogucnost povremeno ga zaliti u susnim danima i dodati bakterija za razgradjivanje biljnog otpada.Postoji bakterijasko gnojivo “Bactofil"znam da je prizvode madjari bilo ga je kupiti i u Srbiji sav biljni otpad(i sitnije grancice) za 70 dana pretvara u najfiniji humus.Postoji i “Slavol"nesto je sporijeg dejstva ali je jeftiniji i dostupniji po poljo.apotekama potpuno su eko ispravni to su prirodne bakterije za razlaganje.U istu svrhu moze posluziti i vrlo malo djubriva stajskog ,kokosijeg ili pticiji (golubovi po terasama ga ostave dovoljno) razmutiti u vodi i zaliti kompost.potebno je izmjesati kompost svaka 2 meseca od proljeca do jeseni da bi pospjesili raszlaganje otpada.
Puno srece!
Leana
Hvala! Very helpful! sun:) 👍
Jadranka
Hvala na savjetu, probat ćemo i to sve u svrhu poboljšanja ekološkog uzgoja i očuvanja prirode i zdravlja. sun:)
milka
OVO JE VEOMA OHRABRUJUĆE. TOLIKO NAS SE OVDJE OKUPILO OKO OVE TEME U KRATKOM PERIODU IMA NADE ZA EKO VRT I ZA NAS .
Nemojte zaboraviti da tako puno raste divnih biljaka u šumi koje jedva cekaju da ih udomite i sjestite u svoj mali eko vrt.Šumske jagode su tako izdašne ako im malo pažnje posvetite,divlji luk(sremus,crepuš,medveđi luk)pa još 5-6 vrsta divljeg luka ,čičoka ili divlji krompir(toliko je zahvalan i izdašna)......
"Alternativa za Vas"
Šumske jagode? Obožavam ih! Nisam znala da ih mogu uzgajati u vrtu.
Milaim
Milaim
U mom vrtu neznam sta da radim kad sasadim papriku ne uspjeva mi ne znam staje koristim stajsko djubre ali kad bude poslje cveta pocne da se susi, ali nije isto kod paradajsa/rajcice ona uspjeva ukoliko ima neko neka iskustva ocekujem komentar.
lijep pozdrav
milka
Šumska jagoda je pravi užitak u vrtu,moguće bezbroj kombinacija vertikalni uzgoj u cevi za male prostore u oluku viseće gredice.
Milane,paprika traži dosta sunca i vode,stajsko đubrivo odlično ali ako za velikih vrućina nema dovoljno vode biljka jednostavni izgori.
Još jedna napomena za uspješan uzgoj paprike baburi(plitak korjen) treba često manje količine vode ,rogi rijetko veće količine vode(treba je natjerati da razvije jači korjrnov sistem jer je lijena pa kad rijetko dobije vodu bori se jačanjem korjena)
DA PARADAJZ BOLJE NAPREDUJE DOBRO JE DA SE KOJA PAPRIKA NAĐE U BLIZINI(JAKO SE VOLE)
Puno sreće
"Alternativa za Vas"
Milka,
Hvala na odgovoru.
Također sam čula da paprika voli biti “sama” - ne voli da se sadi zajedno s drugim biljkama.
I naravno, voli puno vode.
Macmalić
Bilo bi fair da - kad prenosite članke iz drugih izvora - izvor i naznačite - original je objavljen u srijedu 22 veljače u “Natural news” pod naslovom “Six steps to create your own organic permaculture garden” autorica je Tara Green (ono “Green” je vjerojatno pseudonim ali što jest jest) I još nešto, nabrojeni su nekakovi općeniti principi koji za praktičnu primjenu vrijede isto kao i kad se kaže “Da biste dugo živjeli trebate se zdravo hraniti” bez da je igdje objašnjeno čime je zdravo hraniti se”. Toliko od mene 👎
"Alternativa za Vas"
Macmalić,
Možda niste primijetili, ali u gornjem desnom kutu stoji izvor: “Natural News”, s linkom na originalni članak.
/images/screenshot1.jpg
milka
ČIME SE ZDRAVO HRANITI??????
Svako za sebe treba naći zdravu hranu koja mu odgovara.Zdrava hrana se teško može naći u prodavnicama “zdrave hrane”.Ovo kažem je nije dovoljno kupiti zdravu hranu da bi ste bili zdravi.Svako za sebe treba da istražuje sta mu odgovara.Ono što je dobro za ljude iz Slavonije nije dobro za dalmatinca za ljude iz Dalmacije(različite navike ,kulture,dostupnost različitih vrsta hrane)ali za svakog je dobro da se puno kreće u prirodi,da upozna sebe,osjeti zadovoljstvo i radost života u sebi samom,da sebe njeguje i pazi(“bar kao dobro auto”)ako volite sebe voljećete i cijeli svijet.
Zdrava hrana je skoro sva hrana koju nam priroda daje u izvornom obliku uz što manje tehnoloških intervencija.Istražite malo kako su se hranili naše “stari” nije bilo ovoliko hemije i prehrnbena tehnologija je bila na nivou pravljenja zimnice i salamurenje i sušenja mesa,slanine ,kobasice.
Jelo se malo i zdravo.
Samo da podsjetim na ta dobra stara jela,pura ili palenta(sigurno najbolji afrodizijak u našuj ishrani)pasulj bez mesa puno kiselog kupusa i kukuruzni hljeb idealan obrok,kuhan krompir u ljusci sa malo mliječnih proizvoda,
salata od rotkve,hren.
Da li ste ikad probalji ljevušu ili razljevaču sa tikvom ili mladim listoj jagorčevine ili jaglaca,koprivu umjesto špinata,maslačak,pržen ili sirov kao salata sremuš ili crepuš .....i da ne dosadimm svima razmislite puno tog ima zdravog samo se valja potruditi i istražiti.
Ipak najvažnije je da isključite “silne preh.tehnološke procedure” jedite što više sirove hrane , salata i “luka i slanine” puno hodajte radujte se svakom danu života radujte se proljeću i krenite u prirodu u šume livade ili vlasiti vrt malo se gibajte nešto posijte i vidjećete koliko ima zdrave hrane.
puno sreće
milka
Još da odgovori"Alternativa za Vas"a vezano za papriku baš zbog tog što voli sunce smatra se da voli biti sama voli ona i društvo paradjza recimo ali da su tako postavljeni da pradajz ne pravi sjenu paprici u obrnutom slučaju nema smetnje.
Jagode dobro napreduju u nlizini paprike nadopunjuje se vole vodu,jagoda pokriva tlo nisko oko paprike i čuva vlagu i čuva je od korova….postoje hiljade kombinacija .
DRAGOLJUB(CVJETNI GRMIĆ SAV JESTIV LJEKOVIT I JAKO DEKORATIVAN ) IDEALNO ŠTITI VOĆKE OD KOJEKAKVIH NAMETNIKA POGOTOVO MLADE I NEOTPORNE VOĆKE
u GEDRCE MRKVE POBODITE KOJI ČEN BIJELOG LUKA BRANI KRTOLU MRKVE OD CRVIĆA….
........................
bbubby
Sretna san što sam našla vašu stranicu ! Svaka podrška ! Mislim da svi trebamo težiti zdravom životu i promicati ga i zalagati se svako na svoj način ! 👍
Jadranka
svako podneblje traži adekvatnu prehranu slavoncima odgovara jaka hrana jer je klima hladnija pa da se malo zagriju, a dalmatincima na moru dobra je riba, ali ove godine se to nebi baš moglo reć priroda se poremetila, bolje rečeno ljudi su je takvom napravili svojim pokusima i proučavanjima, tako da su velike temperaturne razlike u klimi, a to ni za biljke nije dobro jer su i one kao i kukci zbunjeni i tek kad procvatu dođe zahlađenje pa se smrznu, zato ih treba zaštitit, ne znam baš da li bismo mogli usporedit našu današnju prehranu s prehranom naših starih, jer onda nije bilo toliko zagađenja okoliša i pesticida, zato moramo svi zajedno spasiti što se spasit da na sveopće dobro nas i naših pokoljenja.
slažem se da se u vrtu može naći svašta dobrog i od samoniklog bilja kopriva, maslačak i sl. puni su željeza i minerala, to bi trebalo iskoristit u ovim kriznim vremenima, mislim da se danas malo tko zdravo hrani većina a osobito mladi gledaju što je ukusno i dobro, a ne što je zdravo, na zdravlje se misli tek kad obolimo, nažalost
srdačan pozdrav i hvala na savjetima i izmjenjenim iskustvima sun:)
joeana gan
Protiv nametnika:
1kg koprive narezati
10 l vode mlake
neka odstoji 24 sata,procjedimo i špricamo
Erika Jovic
Veliki pozdrav svim citateljima “Alternativa za vas”!
Redovno pratim sve clanke i odusevljena sam s njima. Na neke sam cak i odgovarala, pa tako i ovaj put zelim podjelit svoje iskustvo sa vama.
Ja takoder imam vrt i u njemu sadim bio povrce.
umjesto umjetnih gnjojiva koristim kompost i ALGE.
Oko svake biljke stavljam “saku ” morskih algi.
Buduci da zivim kraj mora ...dok setam uvjek sakupim morske alge koje more za vrijeme juga izbaci na obalu. Za one koji ne zive blizu mora preporucujem da , ako idu na ljetovanje, skupe alge…osuse i ponesu u svoj kraj.
To ce biljkama dati dodatne minerale .A takoder sam primjetila da je i plod zbog algi veci. Eto , nadam se da sam pomogla svojim savjetom. sun:)
Veliki pozzzzz
Jadranka
puno hvala Erika znam da su alge pune minerala i dobre za čišćenje organizma, ali nisam se sjetila da bi to bilo dobro i za biljke
pozdrav i puno ekoloških plodova vam želim 👍
ljiljana
Hvala mnogo! :heart
MILENKO
DOBIO SAM STOCNOG BRASNA-MEKINJA KOJIMA JE PROSAO ROK TRAJANJA. KAKO DA NAPRAVIM DOBAR KOMPOST U VRTU. IMAM 2000 KG TOGA. TREBA MI DOBAR SAVJET.HVALA
Zvonko
Zalosno jos mozda ovu godinu da nesto posadimo I uberemo. :sadsmile
lola baja
neko je pitao kako se izboriti s mravima na voćkama…. čini mi se da sam negdje pročitala da se oko stabla voćke obljepi naopako ljepljiva traka (selotejp ili koja druga) pa na taj način mehanički sprečava pristup… a ja iz prakse znam da mravi neće tamo di pošpricate parfem ili dezodorans, ali koliko je to dobro za upotrebu u vrtu, ne znam :rofl:
