Osjećate kroničnu napetost u ramenima, vratu, leđima, bedrima?

Znate li da uzrok tog vašeg fizičkog stanja mogu biti - potisnute emocije i traumatična iskustva?  

Svaka emocija koju niste do kraja proživjeli i otpustili pronalazi mjesto u vašem tijelu i tamo ostaje a da vi toga i niste svjesni.

Vaše je tijelo pravo skladište emocija, koje se s godinama nagomilaju i mogu stvoriti energetske blokade.

To u konačnici može rezultirati različitim zdravstvenim tegobama, poput kronične mišićne napetosti, artritisa, fibromialgije i drugih oboljenja.

Koliko god pokušali racionalizirati i odbaciti neki osjećaj, vaše tijelo ga pamti jer je ono potpuno iskreno.
 

Kako nas društvo uči potiskivanju emocija

Ono što pridonosi kroničnoj napetosti koju osjećamo u svome tijelu jest i socijalno uvjetovanje, odnosno „pripitomljavanje“, kako se to slikovito naziva u toltečkoj tradiciji.

Primjerice, od malih nogu usvojili smo uvjerenje da „samo bebe plaču“. Koliko ste samo puta osjetili duboku tugu i poriv da se dobro isplačete (s očitim povodom ili bez njega).

No umjesto da ste se prepustili rijeci suza, vi ste to svjesno odlučili potisnuti zato što ste pred društvom htjeli zadržati gard snažne osobe, koja ima potpunu kontrolu nad svojim emocijama.

Upravo je to ono što društvo od nas traži, pretvarajući nas tako u kronično napete i bolesne osobe.

Možda su vas od djetinjstva učili da je loše izražavati ljutnju pa ste svaki put kada bi vas obuzeli bijes i ljutnja to samo „progutali“.

No vaše je tijelo pospremilo i zapamtilo svaki vaš potisnuti osjećaj. 
 

Emocija traži kretanje!

Sama riječ „emocija“ dolazi od latinske riječi „emovere“ i znači „kretanje“.

Svaka se emocija želi kretati i izbiti na površinu. A to znači, ako je ne izrazite i ne otpustite, ona ne nestaje, nego se pohranjuje negdje duboko u vašem tijelu.

Osim potisnutih emocija, duboko u nama ostaju zapamćena i traumatična iskustva.

Ako su vas kao dijete omalovažavali te fizički ili verbalno zlostavljali, a poslije niste svjesno radili na rješavanju te traume, velika je vjerojatnost da će se u vama, osim kronične mišićne napetosti, pojaviti kronični strahovi, fobije, duboka depresija i sl.

Dugotrajni otpor i neprihvaćanje stvarnosti i događaja onako kako su se odvili u vašem životu također rađa stresom i napetošću, koja može postati kronična. 

Dugotrajna mišićna napetost vodi do oboljenja i poremećaja kao što su:

• dismenoreja (poremećaji u menstruacijskom ciklusu)
• bolovi u zglobovima i veći rizik od ozljeda
• nesanica i općenito problemi sa spavanjem
• promjena raspoloženja (tjeskoba, depresija)
• kožni poremećaji (akne, psorijaza)
• srčane palpitacije i bolovi u prsima
• seksualni poremećaji
• sindrom iritabilnog kolona
• glavobolje i migrene
• astma i teškoće s disanjem

Gdje u tijelu najčešće pohranjujemo emocije

1. Vrat – potisnuta samoekspresija i osjećaj straha

Napetost u vratu direktno je povezana s grlom i grlenom čakrom. Ako se ne možete slobodno izražavati i iznositi sve ono što vam leži na srcu, ako ne možete izraziti sami sebe, to rađa tenzijom upravo u vašem vratu. 

U ovome dijelu tijela najčešće se akumuliraju i strahovi i tjeskoba.

Imate li problema s povjerenjem i ako se ne osjećate sigurno u ovome svijetu, to se također negativno odražava na područje vašeg vrata pa osjećate zakočenost, napetost i bolove.

2. Ramena – osjećaj odgovornosti i brige o tuđim problemima

Sigurno ste čuli za diva iz grčke mitologije Atlasa koji je „nosio cijeli svijet na svojim ramenima“? Upravo se tako opterećeno osjećamo kada smo pritisnuti osjećajem odgovornosti, koji se reflektira na naša ramena.

Napetost u ramenima, ako nema neki jasni fizički uzrok, obično nastaje kada osjećamo socijalnu i emocionalnu odgovornost i kada na sebe preuzimamo breme tuđe boli i tuđih problema. 

Upravo zato što preuzimaju „teret“ drugih, mnogi iscjelitelji i empati (osobe koje duboko suosjećaju s drugima) često pate od kronične napetosti u ramenima.

3. Gornji dio leđa – ožalošćenost, tuga, jad

Budući da je ovo područje fizički blizu srca, tu se, baš kao i u prsima, akumuliraju neizražene emocije srca, poput tuge i ožalošćenosti. 

Tugujete li zbog neke drage osobe ili člana obitelji i tu tugu već dugo nosite u sebi, ta bi tuga mogla pritisnuti upravo gornji dio vaših leđa.

4. Središnji dio leđa – osjećaj bespomoćnosti i nesigurnosti

Osjećate li da vas drugi ljudi ne podržavaju u onome što radite i ako se osjećate beznadno i bespomoćno, velika je vjerojatnost da patite od bolova i napetosti po sredini svojih leđa.

Iscjeliteljske tradicije poput refleksologije upravo ovaj dio leđa povezuju s osjećajem nemoći i nesigurnosti.

5. Donji, lumbalni dio leđa – osjećaj srama i krivnje, bezvrijednost

U današnje vrijeme možemo primijetiti da zaista jako velik broj ljudi pati od bolova i zakočenosti u lumbalnom dijelu leđa.

To nije nimalo čudno jer suvremeni čovjek osjeća krivnju i sram te ga u velikoj mjeri muči osjećaj bezvrijednosti.

Donja leđa usko su vezana i uz slabo prihvaćanje samoga sebe, seksualne probleme (osjećaj da ne možete zadovoljiti partnera) i traumu, koja se ovdje često pohranjuje.

6. Trbuh – nesposobnost da „probavimo“ vlastite emocije

Koliko ste samo puta čuli od drugih ili ste i sami sebi rekli „ne mogu to probaviti“?

Riječi vrlo slikovito i doslovno opisuju stvarnost: područje trbuha zaista je mjesto gdje, osim hrane, „probavljamo“ i svoje emocije.

Ako osjećate da je vaš trbuh jako napet, moguće je da ne možete „probaviti“ i otpustiti ne samo negativne nego i pozitivne emocije.

7. Vanjski dio bedara – osjećaj frustracije i nestrpljivost

Osjećate li neobjašnjive bolove i tenzije u vanjskom dijelu bedara, razmislite o tome živite li prebrzo.

Upravo zbog brzine stalno ste nestrpljivi pa i ne stignete proraditi nakupljenu frustraciju.

Negativne energije nestrpljivosti i frustracije pohranjuju se u ovome dijelu vašeg tijela.

8. Unutrašnji dio bedara – ranjivost i strahovi

Osjećate li snažno socijalnu tjeskobu i jako ste nervozni u društvu, takvi se osjećaji lako mogu akumulirati u unutrašnjoj strani vaših bedara.

Taj je dio tijela inače osjetljiv i tu smo posebno ranjivi.

9. Mišići stražnjice – bijes i ljutnja

Ako su vam mišići stražnjice jako napeti, razmislite o tome osjećate li često bijes i ljutnju, koje nikad ne proradite nego ih potisnete želeći odaslati svijetu neku drugu, lažnu sliku o sebi.

Tako nas tijelo svojim jasnim signalima uči da budemo iskreni prema sebi i drugima.

Stoga, ne potiskujte, nego jasno izrazite svoje emocije, ne čineći pritom štetu drugim ljudima.    
 

Nekoliko savjeta za otpuštanje emocija i napetosti  
 

• Koja god emocija se u vama pojavi, osjetite je i dopustite joj da izađe: ako ste jako tužni, isplačite se; ako vas uhvati bijes ili ljutnja, udarajte po jastuku ili vreći; izrazite svoje mišljenje ako vas ono pritišće i sl.
   
• Ako niste u prilici da neku emociju izrazite onda kada se ona pojavi, jer ste, primjerice, na predavanju, pričekajte do večeri kada ćete biti sami pa je onda ponovno osvijestite u sebi, prigrlite i otpustite.
   
• Nijednoj emociji nemojte davati predznak „loša“ ili „pogrešna“ jer je tako zapravo automatski odbacujete i negirate, što onda stvara još veću blokadu energije i vodi do još intenzivnije mišićne napetosti.
   
• Istežite svoje mišiće kako biste potaknuli oslobađanje potisnutih emocija. U tome vam mogu pomoći jednostavne jogijske i druge vježbe.
   
• Duboko dišite – tako ćete smanjiti tjeskobu i povećati oksigenaciju tkiva, a samim time potaknut ćete i eliminaciju toksina i emocija iz tijela.
   
• Umjetnički izrazite sve ono što osjećate: bilo kroz crtanje ili slikanje, pisanje, kiparstvo, ples, borilačke vještine i sl.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!