Gorka istina o šećeru

Prati nas i na društvenim mrežama!

U razvijenim zemljama u svakodnevnoj su prehrani vrlo zastupljeni bijeli šećer i glukozno-fruktozni sirup koji je prisutan gotovo u svim prerađenim proizvodima.

Oba sladila tijelo bombardiraju velikim količinama kalorija, a u sebi sadrže dva jednostavna šećera – glukozu i fruktozu.

Glukoza se u organizam unosi kroz namirnice bogate škrobom poput, recimo, krumpira.

Naše tijelo i samo stvara glukozu, a sadrži je apsolutno svaka stanica.

Situacija s fruktozom je drugačija. Ljudi ne stvaraju fruktozu u svom organizmu.

Kroz cijelu ljudsku povijest nikada je nisu posebno konzumirali, osim sezonski, u obliku zrelog voća.

Ova dva šećera u tijelu se različito metaboliziraju, odnosno prerađuju.

Važno je znati da od glukoze svaka stanica ima koristi.

Prirodni zaslađivači Veliki izbor prirodnih zaslađivača - šećer od breze ili kokosov šećer, stevija, eritrit... Povoljne cijene i brza dostava.

Kada je riječ o fruktozi, to nije tako.

Jedini organ koji je uopće može preraditi je jetra.

Ako su količine fruktoze unesene u organizam prevelike, tada jetra postaje preopterećena i fruktozu direktno pretvara u masnoće.

Dr. Robert H. Lustig je čovjek koji je široj javnosti ukazao na opasnosti iz šećera, posebno od fruktoze.

Ovaj pedijatar endokrinolog, stručnjak za pretilost kod djece, dobro je poznat svjetski znanstvenik.

U svojim je istraživanjima duboko uronio u znanost i analizirao biokemiju fruktoze i procese koje ona izaziva u organizmu.

Također je autor hit knjige o šećeru naslovljene Fat Chance.

Lustig i drugi znanstvenici smatraju da je povećana konzumacija fruktoze glavni uzrok mnogih bolesti današnjice - uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, bolesti srca, pa čak i rak.
 

Zašto je fruktoza loša za ljudski organizam?

Dr. Robert H. Lustig i drugi renomirani svjetski stručnjaci upozoravaju da konzumiranje veće količine fruktoze potiče jetru na stvaranje masnoća koje se manifestiraju kao VLDL kolesterol (kolesterol koji sadrži lipoproteine vrlo niske gustoće).

To dovodi do dislipidemije (poremećaja koncentracije lipoproteina u krvi), masnih jastučića oko organa i, u konačnici, bolesti srca.

U krvi fruktoza povisuje nivo mokraćne kiseline što vodi do gihta i povišenog krvnog tlaka.

Uzrokuje taloženje masnoća u jetri, koje su uzrok stanja poznatog kao masna jetra kod nealkoholičara.

Uzrokuje i otpornost na inzulin, što u konačnici vodi pretilosti i dijabetesu tipa 2.

Otpornost na inzulin vodi do povišene razine inzulina, te inzulina sličnog faktoru rasta (IGF-1), što je jedan od uzroka nastanka raka.

Fruktoza ne daje osjećaj sitosti kao glukoza, nego suprotno, tjera vas na još veći unos slatkoga, što rezultira ogromnim brojem kalorija i može u kratkom vremenu dovesti do pretilosti.

Pretjerani unos fruktoze može uzrokovati otpornost na leptin (hormon sitosti koji signalizira mozgu da je tijelo sito), te tako remeti regulaciju sitosti i vodi debljanju.

Otpornost na leptin, povišena razina inzulina i opasni prehrambeni ciklusi koji se manifestiraju kao ovisnost, žudnja za hranom i neprestano prejedanje - recept su za katastrofu.
 

Još uvijek se provode mnoga istraživanja na ovu temu, a dosadašnje studije i nalazi čvrsto potvrđuju navedeno.

U bliskoj budućnosti nove će studije još bolje razjasniti ulogu fruktoze i zašto je ona opasna za zdravlje.

Dok je fruktoza loša, voće je dobro!

Važno je znati da se sve ovdje navedeno NE odnosi na voće.

Količina fruktoze iz voća ne može se mjeriti s količinom u bijelom šećeru.

Voće nije običan sočan spremnik fruktoze, već je ono hrana s malo kalorija, puno vitamina i velikom količinom vlakana.

Od voća se teško možete prejesti. Bilo bi potrebno pojesti nevjerojatno velike količine da se dosegne nezdrava razina fruktoze.

Štetni učinci fruktoze čvrsto su povezani uz način prehrane u razvijenim zemljama, gdje se konzumira puno dodanih šećera koji tijelu daju višak kalorija.

To se nikako ne odnosi na prirodne šećere iz voća i povrća.

Zdrave alternative šećeru

Šećer u vašoj prehrani možete zamijeniti voćem, suhim voćem, stevijom, eritritolom i ksilitolom (šećerom od breze).

Dok se eritritol i ksilitol ne preporučuje uzimati u velikim količinama zbog blagog laksativnog učinka koji mogu imati, steviju možete konzumirati neograničeno - za kuhanje, pečenje, pripremu zdravih deserta i zaslađivanje čajeva i sokova.

Ako vam je okus stevije neobičan, za zaslađivanje jela kombinirajte steviju sa suhim voćem ili s eritritolom/ksilitolom.

Recept

Fina čokolada sa stevijom (bez šećera)

Sastojci:

• 250 g suhih datulja (izvadite koštice)
• 200 g suhih šljiva
• 4 jušne žlice kokosovog ulja
• 1 jušna žlica kakao maslaca
• 150-200 g organskog kakao praha
• 2-3 jušne žlice drobljenih zrna kakaa (opcionalno)
• kokos, mak ili mljeveni badem za napraviti okruglice
• stevija ili med

Priprema:

1. Datulje i šljive namočite u vodi 2-3 sata. Ocijedite vodu te omekšano suho voće štapnim mikserom izblendajte u homogenu smjesu.

2. U smjesu dodajte kokosovo ulje, kakao maslac i drobljena zrna kakaa, promiješajte.

3. Uzmite običan mikser i miješajući, postepeno u smjesu dodajte kakao prah, sve dok smjesa ne postane jako gusta. Ako smjesa nije dovoljno slatka, dodajte steviju ili med.

4. Smjesu stavite u hladnjak na 2 sata da se ohladi i stvrdne.

5. Smjesu rukama oblikujte u okruglice, a zatim ih uvaljajte u badem, kokos ili mak.

Dobar tek!

Napomena: čokoladu možete izliti u tepsiju, ohladiti i narezati na kockice.

Sve sastojke u ovom receptu možete prilagoditi vlastitim potrebama: suho voće možete birati po želji, a kakao maslac zamijeniti kokosovim.

Ako nemate kokosov maslac - zamijenite ga običnim maslacem (prethodno ga omekšajte na sobnoj temperaturi).

Gdje nabaviti?

Prirodne zaslađivače možete nabaviti u Alternativa Webshopu.
*Provjerena kvaliteta: i sami koristimo proizvode koje prodajemo u našem webshopu.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!