Sve češće nakon obroka osjećate grčeve, bolove u trbuhu, nadutost ili mučninu?

Muče vas proljev i kašalj, a primjećujete i kožni osip?

Vjerojatno se radi o intoleranciji ili otežanom probavljanju hrane.

No, ako su u pitanju ozbiljniji simptomi koje uzrokuje pretjerana reakcija organizma na neku namirnicu, može se raditi i o alergiji na hranu.  

Neke su osobe toliko alergične, primjerice, na kikiriki ili školjke da nakon njihove konzumacije mogu pasti u anafilaktički šok.

Ono što je za neke hrana za druge je doslovno otrov koji ih može odvesti čak i u smrt. 

Osobe koje pate od nekog oblika intolerancije ili alergije na hranu svakako moraju problematične namirnice eliminirati iz jelovnika.

No, dobra je vijest ta da postoje namirnice koje itekako pomažu probavljanju problematične hrane.

Među takve spadaju i fermentirane namirnice. 

 

Tradicionalna superhrana  

Ljudi su tisućama godina pripremali fermentiranu ili ukiseljenu hranu.

Tako se, primjerice, na Kavkazu više od tisuću godina konzumira kefir, u Japanu miso, u Koreji kimchi, u istočnoj Europi kiseli kupus ili zelje.  

S obzirom na golem rast slučajeva alergije na hranu i probleme s probavom, zbog njezinih dobrobiti za probavni sustav ovakva tradicionalno pripremljena hrana opet je dobila na važnosti koju zaslužuje.

Fermentirana hrana, među ostalim, sadrži probiotike, odnosno dobre bakterije koje čuvaju zdravlje crijeva te pomažu jačanju imuniteta.

I dok mnogi suplementi s probioticima nisu otporni na želučanu kiselinu, konzumacijom fermentirane hrane dobre bakterije dospijevaju sve do debelog crijeva, gdje najbolje obavljaju svoju funkciju.

Namirnice poput misa, kefira i kiselog kupusa pomažu kod raznih alergija jer djeluju protuupalno ne samo u crijevima nego u cijelom organizmu.    
 

Kako uvesti fermentirane namirnice u prehranu

Sumnjate li da i sami imate alergiju na hranu ili bilo koji drugi oblik alergije, probajte gotovo svaki svoj obrok obogatiti s malo fermentirane hrane.

Primjerice, za doručak možete konzumirati voćni smoothie i kefir (ovaj mliječni proizvod sadrži više dobrih bakterija nego obični jogurt).

Isto tako, ručak može biti upotpunjen s nekoliko žlica domaćeg ukiseljenog povrća, poput rotkvica ili krastavaca, kiselog kupusa ili kimchija  - tradicionalnog korejskog jela koje se sastoji od ukiseljenog povrća, a često uključuje kupus, češnjak, đumbir i ljute papričice.

Postoji i jedan izvrstan osvježavajući napitak koji može znatno ublažiti alergiju na hranu, a to je kombucha.

Dobiva se procesom prirodne fermentacije gljive kombuche u zelenom ili crnom čaju.

Ovaj napitak već tisućama godina konzumiraju u Kini te ga smatraju pravim eliksirom snage i zdravlja. Odličan je za zdravlje crijevne mikroflore.
 

Dobrobiti fermentirane hrane:

• prirodni je izvor korisnih probiotika
• izvrsno potiče probavu
• pomaže i kod zatvora i kod proljeva
• poboljšava metabolizam glukoze
• daje dodatnu energiju
• djeluje protuupalno
• ublažava alergije i ekcem

Kako je fermentirana hrana pomogla djevojčici s alergijom    

Šesnaestogodišnja djevojčica Maci Schwenk bolovala je od teške alergije na hranu te bi nakon svakog obroka osjećala oštre bolove i nadutost.

Nakon što je čula savjet jedne poznanice, njezina je majka Donna odlučila u svaki kćerin obrok uvesti barem malo fermentirane hrane i rezultati su bili iznenađujući.

Već u roku od mjesec dana konzumiranja fermentirane hrane Macini bolovi u trbuhu su prestali.

U roku od tri mjeseca njezina je alergija na žitarice, kukuruz i mliječne proizvode potpuno nestala.

Nije više patila ni od loše probave, napuhnutosti, bolova i osjećaja nelagode u trbuhu.

U roku od godinu dana nakon uvođenja fermentiranih namirnica Maci je doslovno mogla jesti sve – bez neugodnih posljedica koje su joj dotad znatno narušavale kvalitetu života.

Također, ne samo da se riješila alergija na hranu nego je rekla „zbogom“ i upalama sinusa od kojih je godinama patila.

Svoja iskustva s fermentiranom hranom Donna je opisala u članku koji možete pročitati ovdje.

 

Veza između antibiotika i alergija na hranu 

Istraživanja su pokazala da djeca koja u ranoj dobi često uzimaju antibiotike kasnije u životu razviju neki oblik alergije na hranu, primjerice na kikiriki.

Antibiotici uništavaju dobru bakteriju pod nazivom Clostridium, što uvelike narušava zdravlje crijevne mikroflore i povećava rizik od intolerancije i preosjetljivosti na hranu.  

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!