Boravak na suncu smanjuje rizik od srčanog udara i hipertenzije

Prati nas i na društvenim mrežama!

Oduvijek su nas uvjeravali da je sunce opasno i da ga se trebamo čuvati.

No, može li taj veličanstveni izvor svjetla i sveg života na planetu za nas biti tako opasan?

Zašto se tako malo govori o njegovim dobrobitima, primjerice za srce i krvožilni sustav, što su potvrdila i istraživanja?  

Premda je pretjerano izlaganje njegovim zrakama, primjerice sredinom ljetnog dana, škodljivo, što uostalom vrijedi za svaki oblik pretjerivanja, umjereni boravak na suncu je ljekovit i donosi nam brojne zdravstvene dobrobiti.

Statistike pokazuju da ljudi koji žive u područjima s malo sunčeve svjetlosti imaju veći rizik od kroničnih oboljenja, poput kardiovaskularnih oboljenja, multiple skleroze, autizma, makularne degeneracije, Alzheimerove bolesti i dijabetesa.

Istraživanja su također pokazala i izravnu vezu između zdravlja i geografske širine, što itekako ima veze sa sunčevim zrakama.

Pa tako ljudi koji žive na višoj geografskoj širini imaju učestalije srčane bolesti nego oni koji žive bliže ekvatoru.

Činjenica je da se broj srčanih udara znatno poveća zimi, dok ih je u ljetnim mjesecima, kada je sunce jako, ima manje.

Izlaganje ultraljubičastim zrakama, dokazano, pomaže i kod raznih kožnih oboljenja, poput ekcema, psorijaze, lichen planusa i sl.
 

Važnost vitamina D za srce i krvne žile

Kad je riječ o zdravstvenim dobrobitima sunca, obično se misli na vitamin D koji UVB zrake stvaraju u našoj koži.

I zaista, vitamin D je jako koristan za naše zdravlje - igra ulogu u normalizaciji ne samo krvnog tlaka nego i šećera u krvi, podizanju raspoloženja te jačanju imuniteta.

Manjak vitamina D dovodi se u vezu s mnogim kardiovaskularnim oboljenjima, kao što su atrijska fibrilacija, visoki krvni tlak, periferna arterijska bolest i kongestivno zatajenje srca.

No, pozitivni učinci izlaganja suncu ne uključuju samo stvaranje vitamina D, nego i za krvožilni sustav iznimno važnog dušikova oksida.

Dr. Richard Weller, dermatolog i stručnjak, jedan je od onih koji promovira izlaganje suncu smatrajući da njegove dobrobiti, posebice na krvožilni sustav, daleko nadmašuju njegove štetne učinke na kožu.

Tome u prilog ide i činjenica da puno veći broj ljudi danas obolijeva od srčanih oboljenja u odnosu na vrlo mali postotak koji razvije rak kože.

Jedan od razloga za takvo stanje je i to što ljudi previše vremena provode u zatvorenom, potpuno lišeni bilo kakvog pozitivnog djelovanja sunčevih zraka, što se negativno odražava na njihovo srce.  
        

Sunce kao pomoć kod hipertenzije

Izlaganje suncu povoljno djeluje na krvni tlak, što je odlična vijest za sve one koji boluju od hipertenzije.

Hipertenzija je opasna zato što može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja i smrti. 

Disfunkcija endotelija, koja je povezana s kardiovaskularnim oboljenjima, dovodi se u vezu i sa smanjenim stvaranjem dušikova oksida.

Sunčeva svjetlost djeluje tako da potiče otpuštanje dušikova oksida preko kože u krvotok. Dušikov oksid opušta stijenke krvnih žila, što rezultira snižavanjem krvnog tlaka.

Dušikov oksid ima više različitih pozitivnih učinaka u ljudskom organizmu.

Među ostalim, djeluje protuupalno i antioksidativno, smanjuje rizik od nastanka tromba te čuva zdravlje endotelija.

Također, pojačano stvaranje dušikova oksida tijekom izlaganja suncu smanjuje rizik od angine pectoris, srčanog oboljenja koje se manifestira bolovima u prsnom košu te oslabljenom cirkulacijom krvi prema srcu.  

Jedna velika studija u koju je bilo uključeno više od 23 tisuće žena pokazala je važnost izlaganja suncu za pripadnice nježnijeg spola.

Naime, žene koje su se najmanje izlagale suncu imale su 41% veći rizik od visokog tlaka nego žene koje su redovito boravile na suncu.       
 

Manjak sunca = kraći životni vijek

Znanstvenici upozoravaju da izbjegavanje sunca može biti rizični faktor za povišeni krvni tlak i srčani udar, kao i za druge kardiovaskularne bolesti.

Jedna je studija otkrila nešto zaprepašćujuće: manjak sunčeve svjetlosti može skratiti očekivani životni vijek za 10-15 godina, slično kao pušenje!

Preporuka znanstvenika je da se izlažete suncu u jutarnjim i popodnevnim satima te izbjegavate najčaje sunce između 12.00 i 16.00 sati koje može biti štetno za vašu kožu.

 

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!