Žižula – mali voćni plodovi za veliku dobrobit organizma |
|
Žižula (lat. Zizyphus jujuba) je stablo iz porodice krkavina, poznato i pod imenima kineska datulja, čimičak, čičindarica.
Potječe iz jugoistočne Azije gdje se prvi put spominje u drevnim kineskim pjesmama, prije 2.500 godina.
U jesen rađa slatko-kiselim smeđim plodovima sličnima datulji.
Kod nas u kopnenim krajevima žižula je slabo poznata, no na Jadranu je jako rasprostranjena i redovito korištena.
Na njenu veliku vrijednost ukazuje činjenica kako je ona jedna od najvažnijih biljaka tradicionalne kineske medicine i ujedno najrasprostranjenije stablo u Kini.
Zato, ako možete nabaviti svoju zalihu žižula, obavezno to učinite jer su zapanjujuće ljekovite.
Sastav i ljekovitost žižule
100 grama žižule donosi 79 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i 1 gram masti.
Žižule sadrže širok spektar minerala uključujući magnezij, bakar, niacin, mangan, fosfor i željezo.
Sadrže 18 najbitnijih aminokiselina koje pomažu u formaciji proteina.
To je čudotvorno voće obilato kalcijem, vitaminima C, B1,B2 i A.
Uz to što organizam opskrbljuje potrebnim nutrijentima, također djeluje obnavljajuće, njegujuće i hranjivo za kožu.
Sadrži 20 puta više C vitamina od citrusa.
Vitamin C jača imunitet, što objašnjava tradicionalnu upotrebu čaja od žižule kod bolnog grla, gubitka glasa, infektivnih upala grla, kašlja i bronhitisa.
Istraživači su identificirali osam flavonoida u plodu žižule, uključujući spinosin i swertish, koji djeluju umirujuće što opravdava tradicionalnu upotrebu sjemenki žižule u kineskoj medicini za anksioznost i nesanicu.
Kineska medicina često je prepisuje za noćno znojenje i smatra anti-age namirnicom koja smanjuje masnoće u krvi i sprječava stvrdnjavanje arterija.
Fenol puerarin iz žižule pomaže u snižavanju razina kolesterola i smanjivanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ustanovljeno je da eterično ulje žižule potiče rast kose, a ekstrakt žižule je učinkovit i siguran tretman za kroničnu konstipaciju.
Ekstrakt žižule koristi se za smanjivanje bora, njegu suhe kože i liječenje opeklina od sunca.
Efikasna je i kod ukočenih mišića, bolesti jetre te za snižavanje temperature.
Žižula poboljšava iskorištavanje kisika i tako povećava izdržljivost organizma.
Suhi plodovi žižule dobri su za smanjenje krvnog tlaka.
Žižula svojim ljekovitim djelovanjem:
- jača imunitet
- osnažuje kosti
- pomaže u mršavljenju
- proljepšava kožu
- potiče probavu
- štiti od stresa
- pomaže kod depresije i nesanice
- snižava krvni tlak
- ublažava bolesti jetre
- pomaže kod alergije
- smanjuje rizik od leukemije i raka kože
Žižulom protiv raka
Žižula sadrži flavonoid apigenin (također se nalazi u kamilici, timijanu i crvenom vinu) koji ima antioksidativna, antiupalna i antitumorska svojstva.
Bogata je i betulinskom kiselinom koja potiče stanice raka na samouništenje i djeluje antiupalno.
Postoji niz patentiranih djelotvornih herbalnih pripravaka sa žižulom koji se koriste za smanjivanje i prevenciju malignih tumora crijeva, želuca, dojki, pluća, cerviksa, jajnika, prostate, desni, larinksa, jetre, gušterače, bubrega, mjehura, endotelijalnih ćelija, melanoma, glioblastoma, leukemije i mijeloma.
Žižula u kulinarstvu
Žižulin plod okusom je sličan datulji i može se koristiti kao zamjena u receptima za jabuka ili datulje.
Plodovi se koriste svježi, suhi, konzervirani, kandirani, i prerađeni u kompot, džem, marmeladu, slatko, pire, sok, sirup, rakiju i liker.
U terapijske svrhe uzima se 3 puta po 10 plodova žižule na dan.
Čaj od žižule
Za liječenje gubitka glasa, upale grla, kašlja ili bronhitisa koristi se 30 do 50 grama mljevenih plodova u jednoj litru vode.
Nakon što se 30 minuta kuha i procijedi, pije se prema potrebi.
Sjeme žižule
Sjeme žižule ima sedativno, tonično i digestivno djelovanje.
Koristi se kao tretman za palpitacije, nesanicu, živčanu iscrpljenost, bol, noćno znojenje i pretjerano znojenje.
Također se upotrebljava za poboljšanje boje i tona kože.
Korijen žižule
Korijen žižule koristi se kao tretman dispepsije.
Dekokt od korijena dobar je kod vrućice.
Korijen u prahu stavlja se na stare rane i čireve.
Uzgoj i berba žižule
Žižula je posebno pogodna kao voćka za ekološki uzgoj.
To je iznimno otporna biljka koja može opstati u vrućim krajevima uz minimalne količine vode.
Raste u voćnjacima i obiteljskim vrtovima, a može se vidjeti i u hotelskim okruženjima te u gradskim parkovima dalmatinskog podneblja.
Berba plodova žižule u punom zamahu je na izmaku jeseni i pragu zime.
Vrlo je pogodna za združeni uzgoj s drugim mediteranskim voćnim vrstama, pogotovo s maslinom.
Posađena u konsocijaciji s maslinom značajno pomaže u smanjivanju broja nametnika poznatog kao maslinina muha (lat. Bactrocera oleae).
Preporučuje se u nasade maslina zasaditi i do 5% sadnica žižula, pojedinačno ili u redovima.
Izvori za ovaj članak uključuju:
[url=http://foodfacts.mercola.com/]http://foodfacts.mercola.com/[/url]
[url=http://kaleidoscope.cultural-china.com/en]http://kaleidoscope.cultural-china.com/en[/url]
[url=http://megunprocessed.com ]http://megunprocessed.com [/url];
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
