Postoji li išta intimnije od unosa hrane u naše tijelo?

Kako se odnosimo prema hrani i način na koji jedemo uvelike se odražava ne samo na naše zdravlje nego i na naš cjelokupni život.

Drevni jogiji znali su da hranu treba uzimati s punom sviješću i poštovanjem.

Nažalost, to je nešto što smo danas zaboravili i zato jedemo s nogu, na brzinu, uopće ne promišljajući o tome što se nalazi na našem tanjuru i što unosimo u vlastiti organizam.

Jogiji su oduvijek znali i to da životinjsko meso nije namijenjeno ljudskoj prehrani, stoga su prigrlili vegetarijanski način prehrane.  

 

Kako jesti i odnositi se prema hrani poput jogija

1. Vaše je tijelo hram vaše duše – pazite što u njega unosite

Jogiji su znali da je ljudsko tijelo sveto i da je ono vozilo kojim se duša kreće ovim zemaljskim, fizičkim svijetom.

Budući da se naše fizičko tijelo sastoji od hrane koju jedemo i da o njezinoj kvaliteti ovisi tjelesno zdravlje, hrani bismo trebali pristupati s punom sviješću o tome što i kako jedemo.  

Kada duboko osvijestite činjenicu da je vaše tijelo hram u kojem obitava vaša duša, i hrani ćete početi pristupati s punim poštovanjem.

Ako je vaše tijelo sveti hram, biste li pristali na to da ga onečišćujete raznim otpacima, smećem i otrovima?

Naravno da to ne biste napravili! Stoga, kada sljedeći put budete objedovali, sjednite za stol s tom mišlju i pustite je da potone duboko u vaše srce.
 

2. I za stolom vrijedi načelo nenasilja - ahimse
 

Jedno od temeljnih jogijskih načela je načelo ahimse ili nenasilja. Dakle, nijednom živom biću ne bismo trebali činiti ništa nažao, a to znači i da ne bismo smjeli oduzeti nečiji život radi prehrane.

Premda mnoge životinje jedu druge životinje, one to čine nagonski, vođene svojim instinktima.

Mi ljudi imamo moć rasuđivanja i punu svijest o tome što činimo, stoga snosimo daleko veću odgovornost od životinja. 

Želite li jesti poput jogija, nećete se gostiti mesom životinja, niti mesnim prerađevinama, samo kako biste zadovoljili svoje apetite.

Jer, da bi ta „hrana“ stigla na vaš stol, potreban je dug i mukotrpan proces u kojem se životinji, nakon što je dugo patila, oduzima život, na koji ona, baš kao i vi, ima puno pravo.   

Osim toga, konzumacijom životinja u svoj hram unosimo i njihove emocije straha.

Zamislite koji kaos to čini u vašem organizmu.

Poštujete li vlastito tijelo kao hram, poštovat ćete jednako i sva druga tijela, od najsićušnijeg mrava do najvećeg gorostasa.
 

3. Povremeno postite i slušajte signale svojeg tijela
 

Sjetite se one famozne izreke: „Ne živi da bi jeo. Jedi da bi živio.“

Ta mudra misao trebala bi biti i vaša zvijezda vodilja za stolom.

Jedite samo onoliko koliko vam je potrebno za život. Neka vaši obroci budu šareni i raznovrsni, ali skromni kad je riječ o količini.

Pojedite tek toliko da napunite 2/3 želuca, uvijek ostavite malo slobodnog prostora. Znat ćete da se niste prejeli ako možete normalno disati, punim plućima. 

Prejedanjem izbacujete svoj organizam iz ravnoteže i riskirate razna kronična oboljenja.

Puno je bolje postiti nego prejedati se. S vremena na vrijeme, odrecite se obroka i živite na vodi ili prirodnim sokovima.

To je izvrstan način detoksa vašeg organizma i „punjenja baterija“.    
 

4. Uklonite sve distrakcije i budite potpuno posvećeni hrani
 

Kada jedete, budite potpuno posvećeni samo tome. Postoji mudra zen izreka: „Kada hodate, hodajte. Kada jedete, jedite.“

Dakle, osim što biste trebali uvijek jesti sjedeći (ne s nogu), trebali biste ukloniti sve što bi vam moglo odvući pozornost od hrane – bilo da se radi o novinama, TV-u ili smartphoneu.

Potpuna usredotočenost na hranu je bitna i kako biste na vrijeme mogli prepoznati osjećaj sitosti.
 

5. Neka se vaši obroci sastoje od čiste, satvičke hrane
 

Satvička hrana povećava vitalnost, zdravlje, radost i energiju. Ona povoljno utječe na mirnoću uma, dakle izvrsna je za meditaciju, te povećava vašu snagu i izdržljivost.

Uz takvu hranu jogiji mogu intenzivno vježbati a da na kraju ne osjećaju umor.

U takvu čistu hranu spadaju cjelovite žitarice i mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi, svježe i sušeno voće te lisnato, gomoljasto i korjenasto povrće. 
 

6. Duboko dišite i nemojte jesti kad ste ljutiti

Prije nego što počnete jesti, nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. Nastavite disati polako i duboko čak i za stolom – tako dišu jogiji.

Zatim promotrite što se sve nalazi na vašem tanjuru, osjetite miris hrane, promotrite boje i teksturu. Osjetite zahvalnost na hrani koju imate pred sobom.

Jako je važno i da za stol nikad ne sjedate uzrujani i ljutiti. Ako ste preplavljeni takvim emocijama, jest ćete bez svake mjere, užurbano i bez svijesti o tome što jedete.

Pričekajte da se „ohladite“ pa tek zatim jedite.   

Kada za stol sjednete mirna uma, hranu ćete jesti polako i dobro ćete prožvakati svaki zalogaj.

Uzimajte kratke pauze između pojedinih zalogaja kako biste bili u stanju osjetiti sitost.

Miran i osviješten način jedenja postupno će se „preliti“ i na vašu svakodnevicu.

Jer, način na koji jedete otkriva i kako postupate prema svemu ostalom u životu.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!