Autor: Bhakti Tirtha Swami

Riješite se stresa i poboljšajte vaše zdravlje i produktivnost

Prati nas i na društvenim mrežama!

Mnogi stres smatraju patološkim stanjem, odnosno ljudskim odgovorom na psihološke, socijalne i radne pritiske ili pritiske okoline.

No, stručnjaci za stres to smatraju samo djelomično točnim.

Suprotno uvriježenom mišljenju, stres nije samo živčana napetost ili posttraumatski učinak, a nije niti nešto što pod svaku cijenu treba izbjegavati.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usvojila je sljedeću definiciju stresa:

“Stres je reakcija organizma na bilo koje podražaje koji mu nisu svojstveni.”

Stres i njegovi učinci

Gore navedena definicija stres ne prikazuje nužno u negativnom kontekstu.

Stres može biti povoljan ako nas motivira na djelovanje i potiče da povećamo kvalitetu naših aktivnosti.

Postoje razni pristupi fenomenu stresa.

Jedan od njih stres smatra reakcijom, a ne uzročnikom.

Ovaj pristup stres opisuje kao stanje tijela koje je izloženo pritisku do granica izdržljivosti, a ponekad čak i preko njih, poput komada metala izloženog velikom pritisku.

Drugi pak stres određuju kao uzročnika koji proizvodi navedeni pritisak.

Stres također može biti i subjektivno iskustvo povezano sa psihološkim i emocionalnim stanjem.

• Stres je razlog ranijeg odlaska u mirovinu, nesreća pri radu te uzrok mnogih psiholoških i fizioloških komplikacija.
   
• Stres djeluje na imunološki sustav te pridonosi razvoju infekcija, alergija i ozbiljnijih bolesti.
   
• Stres utječe i na probavni sustav te stvara okolnosti koje pogoduju razvoju čireva, katara debeloga crijeva, zatvora i dijabetesa.
   
• U skeletno-mišićnom sustavu stres može izazvati bolove u leđima, napetost, glavobolju i artritis.
   
• Stres također utječe i na kardiovaskularni sustav te pridonosi srčanim udarima, hipertenziji i migrenama.

Odgovor na stres - model “borbe ili bijega”

Stručnjaci smatraju kako svaka situacija u kojoj se pojedinac mora psihološki prilagođavati i promijeniti vlastiti način ponašanja - izaziva stres.

Raspon takvih situacija je širok i kreće se od malih svakodnevnih poremećaja do situacija kao što su ozbiljna bolest, smrt voljene osobe ili razvod braka.

U takvim okolnostima, reakcije na stres uključuju specifične i mjerljive psihološke promjene:

• ubrzan rad srca
• povišen krvni tlak
• ubrzano disanje
• znojenje
• povećanje dotoka krvi u mišiće

Ove se promjene najčešće događaju po koordiniranom i integriranom modelu nazvanom “reakcija borbe ili bijega”.

Tim modelom organizam se priprema riješiti prijeteću situaciju na jedan od dva potpuno suprotna načina - hvatanjem u koštac s njom ili pak bijegom od nje. Mnogi se slažu da je ova reakcija omogućila preživljavanje ljudske vrste.

U svakodnevnom se životu ona često povezuje s povećanjem učinkovitosti.

U današnjem se poslovnom svijetu taj odgovor organizma često smatra esencijalnim čimbenikom opstanka i uspjeha.

No, taj isti odgovor može imati i neželjene posljedice.

U davna se vremena osoba suočena s prijetećom situacijom mogla boriti ili pobjeći. Pračovjek sigurno nije potiskivao ili u sebi nagomilavao vlastite osjećaje i reakcije kada bi ga napala divlja životinja.

No, današnje su prijeteće okolnosti mnogo neodređenije i apstraktnije te ne pokazuju ništa vidljivo od čega bismo mogli pobjeći, ili s čime bismo se mogli boriti.

Kao rezultat toga, ljudima danas nedostaje izravni “ispušni ventil” kojeg bi po potrebi koristili i izbjegli potiskivanje osjećaja.

Ako osoba često reagira “borbom ili bijegom”, a nije se sposobna boriti niti bježati (tj. nositi sa situacijom) – to će rezultirati kroničnim stresom koji može izazvati bolest.

Oslobodite se stresa meditacijom i opuštanjem

Meditacija je također jedna od čestih metoda oslobađanja od stresa.

Postoje razne vrste meditacije, a neke od njih, uz oslobađanje od stresa, pružaju i duhovnu dobrobit.

Meditativne tehnike podučavaju mnogi pojedinci i razne skupine.

Dostupne su i brojne knjige koje upućuju u različite tehnike meditacije. 

Jedna od najpoznatijih knjiga s navedenom tematikom je “Reagiranje opuštanjem”, autora doktora Herberta Bensona.

Autor opisuje reakciju opuštanja kao meditativnu praksu koja smanjuje stres i izaziva psihološke promjene suprotne onima koje su posljedica “reakcije borbe ili bijega”.

Čitav se tjelesni metabolizam tijekom meditacije primjetno usporava.

Tako se, na primjer, usporava disanje i rad srca, stabilizira dotok krvi u mišiće te opada krvni tlak.

Ova praksa se postiže kombinacijom više tehnika ponašanja koje se temelje na:

• zapadnim metodama opuštanja
• istočnjačkim meditativnim praksama
• određenim vrstama molitvi

Benson navodi kako se ova tehnika sastoji od četiri osnovna elementa: mirna i tiha okolina, udoban položaj, ponavljanje jedne te iste riječi, rečenice ili molitve te pasivnog stava oslobođenog misli.

Pomoć pri otklanjanju stresa
 

• Redovito izvodite zdravu tjelovježbu.
   
• Njegujte vaš sustav vjerovanja. Slab, proturječan ili nesavršen sustav vjerovanja mogući je uzrok mučnog stresa. Ako se vaš sustav vjerovanja temelji na vrijednostima te ako je snažan, utemeljen i zreo, probleme sa stresom osjetit ćete rijetko, a možda nikad. No, ako ste neprestano pod stresom ili želite pomoći drugoj osobi koja ima problema, preispitajte vaš i njezin sustav vjerovanja. Postavite sljedeća pitanja: Tko sam ja? Koji je cilj mojeg života? Što je važno? U što vjerujem?
   
• Budite iskreni i izravni u odnosima. Dvoličnost i nepoštenje mogu izazvati probleme povezane sa stresom.
   
• Pobrinite se da ne nosite posao kući prečesto. Ako vam se to dešava pokušajte uzeti koji slobodan dan.
   
• Redovito meditirajte.
   
• Uredan život svodi stres na minimum. Organizirajte i uredite vlastiti život te potaknite druge da učine isto.
   
• Vaše tijelo i um progovaraju na razne načine. Osluhnite što vam govore. Nemojte čekati da bude prekasno. Čim osjetite prve znakove stresa, odmah napravite odgovarajuće promjene.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!