Grožđe


autor: Mirela Golec

Grožđe - zdravlje na stotinu načina


grožđeKoja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd? 

Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?

Sve to ima jednako značenje: zdravlje!

Vinova loza  je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.
 
Kultura vinove loze potječe od prije 9000 godina iz područja Male Azije, Zakavkazja, Mezopotamije.

Pouzdani podaci o kulturi vinove loze u Egiptu stari su 6000 godina.

Danas u svijetu postoji oko 8000 vrsta grožđa.

Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.

Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.


Bogatstvo hranivih sastojaka


Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.

Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.

Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.

Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera


Ljekovitost grožđa


Grožđe obiluje polifenolima - prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.

Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.

Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Crveno grožđe sadrži željezo i bakar -  minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.

Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.

Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.

Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice - kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.

Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.

Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.  

Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.  


Ljekovito djelovanje grožđa;

  • čisti organizam
  • čuva zdravlje srca i krvnih žila
  • topi masne naslage
  • sprečava upalne procese
  • poboljšava rad metabolizma
  • pomaže kod artritisa i reume
  • štiti od mnogih vrsta raka
  • poboljšava rad bubrega i pluća
  • sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
  • pomaže kod bronhitisa i kašlja
  • pospješuje probavu i regulira rad crijeva
  • poboljšava pamćenje i koncentraciju
  • usporava starenje
  • poboljšava san

 

Grožđice


Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.

Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.

Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.


Grožđani sok


Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.

Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.

Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.

Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.

Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.


Pripravci od listova grožđa


Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja - naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.

Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.

Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.

Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.

Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.

Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.
 
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.

Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.


Ulje sjemenki grožđa


Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.

Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.

Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.

Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.

Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.

Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.

Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.  


Grožđe u narodnoj medicini


Kod upale želuca

Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.

Za bolju cirkulaciju

Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.

Protiv crvenih bubuljica

Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.

Protiv bradavica

Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.

Osvježavajući losion

Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.

Maska od grožđa

Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.


Priprema jela s grožđem


Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.

Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.

Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.

Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.


Kupovanje i čuvanje


Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.

Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.

Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.

 
 


Podijelite ovaj članak!

Print Friendly and PDF



Svidio Vam se članak? Primajte naš elektronski časopis, besplatno je!
Pribilježite se ovdje!


Komentari

Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.



slađana medić


September 17, 2012 u 6.56

Kada se bere lišće grožđa? Smiju li dijabetičari jesti grožđe?


Alma


September 17, 2012 u 8.19

KAko je počelo pristizat u trgovine jedem ga svaki dan, međutim ima jedna stvar koja se prešućuje a to je da je grožđe jedan od najviše prskanih tj. pesticidima tretiranog voća. Tako da me zanima koliko imamo koristi a koliko štete od njega.
Naći ga iz BIO uzgoja je jako teško a i ako ima onda su cjene basnoslovno velike. Čitala sam skoro da voće iz BIO uzgoja i ovo iz komercijalnog sadrži istu količinu minerala i vitamina, razlika je samo u tim prokletim pesticidima. Šta raditi, dali korist prevazilazi štetu???
Pozdrav


Anita


September 17, 2012 u 9.19

Jabuke se, u prosjeku, prskaju 30 puta!!! Nemam podatak koliko se puta prska stolno grožđe, ali znam da smo mi naše vinske sorte prskali samo 4 puta i to nikako prije berbe (najmanje dva mjeseca). Uobičajeno je šetati kroz vinograde i najesti ga se, ali jedan prijatelj iz Italije nas je u čudu gledao, jer tamo to više nije moguće. sun


jasna


September 17, 2012 u 10.01

ANITA
moje je razmišljanje jednako vašem, upravo je strahota kako se ne može više ništa uzgojiti bez kemijske obrade (nazivamo je zaštita ) Imamo mali vinograd s raznim vrstama grožđa. Između ostalog je tu i prezreni ” direktor ” koji jedini relativno uspješno odoljeva boleštinama. Naravno da ga volim jesti isto kao i izabelu…no to su ” divlje ” sorte. ove cijepljene su jako osjetljive, Uopće se na kontinentalnom dijelu teško održe bez stalnog nadziranja i pravovremenog špricanja. Moje razmišljanje ide još dalje, a to je pitanje…što mi zemlji pod vinogradom činimo sa svim tim bakrom i otrovima koji se koriste. No ako ih ne koristimo, od grožđa nema ništa.Sav trud oko rezanja, vezanja, košnje i sl bi bio uzaludan Baš tužno ! thinking heart



September 17, 2012 u 10.08

(17. 9. u 12:59)

Navodno se noja (fragola) ne prska!

Jasno da su male koristi od tovljenja hranom prepune pesticida!

-

Alma

KAko je počelo pristizat u trgovine jedem ga svaki dan, međutim ima jedna stvar koja se prešućuje a to je da je grožđe jedan od najviše prskanih tj. pesticidima tretiranog voća. Tako da me zanima koliko imamo koristi a koliko štete od njega.
Naći ga iz BIO uzgoja je jako teško a i ako ima onda su cjene basnoslovno velike. Čitala sam skoro da voće iz BIO uzgoja i ovo iz komercijalnog sadrži istu količinu minerala i vitamina, razlika je samo u tim prokletim pesticidima. Šta raditi, dali korist prevazilazi štetu???
Pozdrav


zluki


September 17, 2012 u 10.25

Imam nekoliko vrsta grozdja koje se ne mora spricati. Jedno je tzv direktor, crno, slatko, ali malo deblja kozica. Zatim crno krupnije od direktora i roza, isto se ne sprica, i jedno belo kao sisice dugoljasto, ne sprica se. Od kalama imam Beogradsku ranu i nju spricam ali samo sa plavim kamenom (galicom) 150 gr plavog kamena i 100 gr gasenog kreca na 10 litara vode. Plavi kamen rastopim u manjoj kolicini vode isto i krec i onda to kroz najlon carapu istresem u spricu i dolijem vode da bude 10 litara, sve dobro promuckam i onda spricam. Smatram da to nije neki otrov. Ove kupovne preparate ne koristim jer kad procitam koliki je to koncentrat otrova pa stavi masku, stavi rukavice i kojekakvu zastitu, ne zelim sa tim uopce da radim. Spricam samo posle obilnije kise, a ako nije vlazno razdoblje spricanja je manje. Jednom špricam sa corbom od kopriva, kao prihranu i nista vise. Te vrste koje se ne spricaju imaju malo deblju kozicu ali su slatke i fine.Voce spricam samo zimsko spricanje sa zutim uljem i nista vise. Bude malo crvica ali to ocistimo i jedemo zdravo voce.


branko


September 17, 2012 u 10.39

Mislim da ste pogrešili kad tvrdite da je grozđe u Evropu stiglo iz Severne Amerike, jer su Jevreji pre Hrista znali za grozđe, a isto tako Grci i Rimljani.
Prilikom poslednje večere služio se hleb i vino, to je opšte poznato. thinking


Matija Žabić


September 17, 2012 u 11.48

Vinova loza nije prenesena iz Sjeverne Amerike.


stevan


September 17, 2012 u 15.53

A sta je sa vinom? smile


stevan


September 17, 2012 u 16.01

Mislim da ne trebamo praviti dramu oko hemijskog tretiranja voca i povrca. Cinjenica je da ljudi danas zive duze bez obzira na herbicide, insekticide i sl. Naravno, mozemo izbjegavati razne otrovne tvati ali nas zivot definitivno ugrzava i skracuje stres. Znaci, kada ugledamo lijepu jabuku, zablagodarimo Bogu i zagrizemo… sun


lila


September 17, 2012 u 17.59

Ne znam od kuda je uzeta “mjera” koliko čega ima u grožđu.Ali nije isto crno i bjelo grožđe. Ovako
BIJELO GROŽĐE IMA U 100 GRAMA
PROTEINA 0,1
UGLJIKO HIDRATA 1,5
MASNOĆA 0,0
GLIKEMIJSKO OPTEREĆENJE 891


lila


September 17, 2012 u 18.03

STEVAN
joooj što bi bilo s vinom?Treba ga pit uz šunkicu i slaninu! big smile


lila


September 17, 2012 u 18.05

BRANKO
Od kuda da je došlo,dobro je došlo.. cool


Sladjana


September 17, 2012 u 18.55

Nisam poznavalac sorti grozdja, ali ono sto sam do sada naucila, jedina sorta stolnog grozdja, a koju nije potrebno tretirati pesticidima, je tzv. domaca pamet, /ne znam latinski naziv/. Preukusno, bijelo grozdje, sa krupnim bobicama i kosticama, nimalo zahtjevno za uzgoj, treba ga samo redovno zalijevati, prorijediti od listova i to je to. Medjutim, u predjelu gdje zivim je apsolutno ne popularno jer se od njega ne moze “praviti” rakija, a pogotovo ne vino, stoga se dio muske populacije, a koji su najcesce zaduzeni za tretman vinove loze, ne zele “dzaba umarati. blush



September 17, 2012 u 19.15

(17. 9. u 22:13)

Upravo mi prijatelj liječnik kaže da se pesticidi talože u organizmu i da ih treba izbjegavati.

Nema smisla riskirati, ima dovoljno ekološkoga voća koje može zamijeniti grožđe.

Grožđice su ionako višestruko bolje, a ima ih na tržištu i iz ekološkog uzgoja.

——-

stevan

Mislim da ne trebamo praviti dramu oko hemijskog tretiranja voca i povrca. Cinjenica je da ljudi danas zive duze bez obzira na herbicide, insekticide i sl. Naravno, mozemo izbjegavati razne otrovne tvati ali nas zivot definitivno ugrzava i skracuje stres. Znaci, kada ugledamo lijepu jabuku, zablagodarimo Bogu i zagrizemo… sun


Jani


September 17, 2012 u 19.25

slađana medić
Smiju li dijabetičari jesti grožđe?
———————————————————————-
Ne samo dijabetičari, već ni oni sa poremećajem metabolizma masti, jer šećeri, pa tako i grožđani, drastično dižu vrednosti triglicerida u krvi.
Dakle ne ili pak jaaako oprezno.
Sa vinom je već druga priča i tu se pridružujem Stevanovom pitanju žašto je vino izostavljeno iz teksta, jer da se razumemo, TEK fermentisano grožđe i to prvenstveno CRVENE SORTE, ispoljavaju maksimalna organoleptička svojstva.
No to je tema mnogo opširnija nego što je samo gožđe, pa je to verovatno razlog ne pominjanja vina u tekstu.
A šteta!
Jer do PROANTOCIJANIDOLA, najdelotvornijeg antioksidansa, može se doći samo posebnim postupkom alkoholne fermentacije grožđa.


Goran


September 18, 2012 u 6.17

Nigde nije spomenuto da nečijem stomaku (želudcu) više odgovara crveno (crno), a nečijem belo grožđe. Meni na primer oporo crno grožđe uzrokuje prekomerno stvaranje želudačne kiseline te ga zbog toga retko konzumiram (iako mi odgovara po ukusu), a belo grožđe mi ne izaziva nikakve posledice pa ga mnogo viče konzumiram.


zluki


September 18, 2012 u 7.30

kod belog grozdja je meksa kozica, uglavnom, a kod crnog je deblja i teze se vari, mislim da ti zbog toga crno grozdje ne odgovara.


Goran


September 18, 2012 u 12.37

Mislim da je “problem” u sastavu crnog grožđa, jer se slično dešava i sa konzumacijom crnog ili belog vina. Crno vino može da mi izazove gorušicu (pogotovo ako ga pijem u kasnijim večernjim satima), dok mi belo vino savršeno paše.


Biljana


September 18, 2012 u 19.39

Grozdje cete ocistiti od pesticida tako sto cete ga jedno vreme nakon pranja drzati u vodi u kojoj ste rastvorili sodu bikarbonu.O njenoj moci izlecenja vec uveliko pisu. sun


Ines


September 19, 2012 u 6.31

Postovani,

imam pitanje, smije li se grozdje zamrzavati, da li time gubi nesto od svojih vrijednosti?
Hvala!


"Alternativa za Vas"


September 19, 2012 u 9.54

Ines,

Da, grožđe se smije zamrzavati. No kod zamrzavanja gubi dio nutrijenata.


slađana medić


September 19, 2012 u 18.15

Ponavljam pitanje. Kada se bere lišće.Ima ikoga tko zna? Jani???


slađana medić


September 19, 2012 u 18.30

Srđane!.... pitam se kako da dođem do Srđana?Super su mi tovoji komentari.Ajd javi se!


Katarina


September 23, 2012 u 16.26

Imam mirisnu sortu Izabela ili direktor, već kako tko zove, crno s debelom kožicom i dosta krupnim sjemenkama, nikada se ne šprica s nikakovim sredstvima i odlično je za jesti. Čula sam da se od tog grožđda radi odličan đem ili pekmez. Da li netko zan recept. Volila bi to probati. Zahvaljujem



September 25, 2012 u 20.47

(25. 9. u 23:53)

Nijedna se hrana ne smije zamrzavati!


Erika


April 16, 2013 u 10.18

Pozzz svima
Molila bih da netko napise na koji nacin se koristi sok ( suze) vinove loze i za koje bolesti.
hvala


Dina


May 21, 2013 u 13.35

A nista, od danas grozđe za dorucak, rucak i veceru :)


Jani


May 21, 2013 u 17.35

Dina,
oprezno sa tolikom količinom šećera zbog triglicerida.
Ili ste pre svega pretpostavili i adekvatnu fizičku aktivnost primerenu količini unetog šećera u Vaš organizam sa tolikim količinama grožđa.


lutajuca


October 25, 2013 u 7.38

Hvala Zuki !

Pekmez od Direktor grožđa (znam ga pod imenom Otelo a posle II sv. rata je gajenje bilo zabranjenokod nas !?) sam pravila pre neku godinu i fantastično je ! Želela sam i ljusku pa je odstranjivanje koštica išlo u toku kuvanja. Više puta, pošto se pojave na površini u velikom broju, vadila sam ih kašikom. NIje teško, nema ih puno i krupne su. A nije smak sveta ako neka i ostane. Na kilo grožđa sam stavljala manje od kilo šećera, najpre samo pola kile, kasnije dodam još po osećaju, negde ukupno do 800 , 850 grama.


Fada-adi


October 25, 2013 u 10.19

E pozdrav svima koji vole grozde a ja vam iz iskustva ovakO:zrelo grozde svo u sokovnik na paru stavim nikakav problem kad pocne da sok polakoproradi sipam direktno u vrele boce napunim zatvaram i gotovo samo se dobro mora zatvorit i bolje jos isprati rakijom -alkoholom boce i zavrtnje i zatvarati . tako dugo radim .Na isti nacin pravim i sok od sljiva,  drenjaka sve bez secera . Pri upotrebi moze ko hoce secer sebi dodati ja netrebam . Probajte i uvjerite se . Adi thumbs up


Jani


October 25, 2013 u 11.28

lutajuca,
koristiti samo Otelo ili Lipovak, nije baš pametno zbog preteranog sadržaja tanina, koji će se u toku pripremanja sigurno naći u neželjenim količinama u finalnom proizvodu.
Te su sorte grožđa uvezene iz Amerike sredinom devetnaestog veka, dakle u vreme kada je na ovim našim terenima harala filoksera, kao sorte koje su apsolutno otporne na tu bolest UPRAVO zbog tanina koji u sebi sadrže i korišćene su uglavnom kao podloga za kalemljenje, jer je filoksera bolest korenskog sistema loze.
Isti je slučaj i sa danas prisutnim tzv. “ruskim” sortama, koje se ne moraju prskati.

Dodaj komentar

 Ime

 E-mail

  Smajlići

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail


Pridruži nam se!



Tražilica


Specijali

Čišćenje organizma
Alternativna medicina
Aromaterapija - tretman ljekovitim mirisima
Alternativno liječenje karcinoma
Sve o ljekovitom bilju
Abeceda zdrave prehrane
Ayurveda - drevna znanost o životu
Liječenje aloe verom


Najnoviji članci

Kako stvoriti ugodnu radnu atmosferu uz pomoć eteričnih ulja
Kako izliječiti gastritis prirodnim putem
Kako se riješiti mrava prirodnim sredstvima
Dobrobiti bobičastog voća
Šatavari – najvažniji ženski lijek
Top 10 namirnica za hidrataciju u ljetnim vrućinama
Smokva – sočna, slatka i ljekovita
Čudesna bobica - pasji trn
9 prirodnih sredstava protiv sunčanih opeklina
Talasoterapija - liječenje morskom vodom, klimom i morskim elementima


Najčitanije

Detaljne upute za čišćenje jetre na prirodan način prema dr.Clark
Alergija - uzrok i načini liječenja
Terapija sodom bikarbonom prema Simonciniju i Jimu Kelmunu
Prirodni načini čišćenja bubrega
Dr. Tullio Simoncini govori o povezanosti candide i raka
Prirodne metode čišćenja crijeva
Čišćenje organizma
Kako očistiti organizam od parazita
Candida: test, simptomi i načini liječenja
Prirodni načini liječenja ispadanja kose