Eko zaštita biljaka


by Mirela Golec

Kako zaštititi biljke od nametnika bez korištenja pesticida


Zasadili ste vlastiti eko vrt?

Želite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne želite tretirati štetnim kemijskim sredstvima?

Razbijate glavu misleći kako zaštiti biljke prirodnim putem?

Vaše biljke možete zaštititi i izliječiti biološkim sredstvima zaštite.

 

Pesticidi - opasnost za zdravlje i okoliš


Svjesni smo činjenice da kemijska sredstva zagađuju okoliš, površinske i podzemne vode te imaju vrlo štetan utjecaj kako na čovjeka tako i na cjelokupan biljni i životinjski svijet.

Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo to mi učiniti za nju.

Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako želimo imati bilo kakav urod.

Zaštita od štetočina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna.

No, to ne znači da trebate eliminirati sve štetočine, jer i one su dio prirodne ravnoteže.


Ekološka zaštita biljaka


U ekološkoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehaničkim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraženo bilje i voćke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv štetočina može pomoći prirodni suživot između nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se one bolje štite od nametnika.

Na primjer, sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica.

Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje 3 grupe  biljaka koje možete koristiti za zaštitu vašeg vrta:
 

Biljke koje ubrzavaju rast, obogaćuju i gnoje tlo:

  • kopriva
  • gavez
  • sjeme i cvijet komorača
  • volovski jezik
  • mladice i lišće paradajza
  • lišće cikle


Biljke koje djeluju protiv nametnika:

  • kopriva
  • hrastov list skupljen ujesen
  • list rabarbare
  • vratić
  • neem
  • list bazge
  • ljupčac
  • pelin
  • kamilica
  • i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće…)


Biljke koje sprečavaju bolesti:

  • preslica
  • brezov list skupljen u jesen
  • paprat
  • orlovska paprat
  • češnjak
  • poriluk
  • luk


Sve navedene biljke možete koristiti svježe ili osušene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunčanim mjestima i  po sunčanom vremenu.

Usitnite ih i sušite  na čistom, provjetrenom  i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je  prostrijeti  u tankom sloju na pocinčanu mrežu i povremeno ih okretati.

Osušene biljke čuvajte u platnenim vrećama ili u  drvenim sanducima.

 

1. Aktivirajte tlo


Koristite biljke iz prve grupe kao tekuće gnojivo da biste aktivirali život u tlu.

Biljke usitnite  i stavite ih u  drvene  ili  glinene posude, može i plastične, ali nikako metalne.

Napunite posudu  do pola i nalijte do vrha kišnicu ili vodu iz rijeke  ili  jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.

Posude  stavite na sunce, pokrijte mrežicom ili daščicama i dvaput dnevno promiješajte.

Kada se tekućina počne pjeniti ubacite 1 šaku kamenog brašna (na 10 litara vode), da spriječite neugodne mirise.

Nakon 3-4 dana sunčanog vremena, gnojnica je gotova  (kad se  više  ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeđenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povrće.


2. Spriječite nametnike


Biljke iz druge grupe usitnite i namačite u kišnici  1-3  dana, procijedite  i  njima prskajte povrćei voće.

Ovaj pripravak trebate  primijeniti prije nego započne fermentacija, znači prije nego se na površini pojavi pjena.

 

3. Zaštitite od bolesti


Biljke iz treće grupe 24 sata namačite u kišnici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

 

Ne zaboravite!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova.

Ako u vašem vrtu ne vlada  prirodna ravnoteža, mogu  se  pojaviti razne štetočine i  bolesti koje vam mogu uništiti urod.

 

 

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

 

Pripravak protiv biljnih ušiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

 

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlažnim staništima, pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke.

Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

 

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe.

500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

 

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlakše ćemo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili čubar.

Lisne uši možete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu.

Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava. 

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

 

Tekuće gnojivo od koprive

Plastičnu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mrežicom, dva puta dnevno promiješajte tekućinu.

Kada se tekućina počne pjeniti, dodajte šaku kamenog brašna kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

 

Tekuće gnojivo od listova gaveza

Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.

Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

 

Što još može pomoći

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.

Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ćete otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

 

Korisne životinje – pomagači u borbi

 

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve životinje. Nisu nam sve životinje neprijatelji.

Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju.

Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo.

Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati „malu  baru” i zasaditi vodeno  bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od  puževa  biti  puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

 

Najčešći nametnici i kako ih se riješiti

 

LISNE UŠI

To su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kiša.

Ako lisne uši jako napadaju neku biljku  to  je  znak  da  je  poremećena  njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke možete saditi među druge biljke da biste ih zaštitili od  ušiju.

Na primjer, sadite salatu i bob među jagode. Uši  će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.

 

PUŽEVI

Puževi su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje.

Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće.

Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu.

Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke.

Puževa se možete riješiti uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ne vole talog kave, jer je u većoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše.

Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

 

ROVAC


Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ćete ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu. 

 

KRTICA

Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u  tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze. 

 

Naučili ste kako prirodnim putem zaštititi biljke. Prirodna zaštita neće svaki put biti tako efikasna kao kemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to vaš doprinos očuvanju okoliša, a prvenstveno vašeg zdravlja.


 


Podijelite ovaj članak!

Print Friendly and PDF



Svidio Vam se članak? Primajte naš elektronski časopis, besplatno je!
Pribilježite se ovdje!


Komentari

Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.



Maja


July 27, 2012 u 5.20

Hvala vam…Ovo mi je bas bilo potrebno.Pozdrav


Rada


July 27, 2012 u 5.27

Članak o eko zaštiti bilja mi se veoma dopao, sve pohvale i puno uspjeha u radu.


hortenzija


July 27, 2012 u 5.35

Ovo je jako dobra tema i korisna, danas kad smo orijentisani samo na poljoprivredne apoteke i živeći u gradu poljoprivredno neobrazovani. A hrana ne raste na asfaltu. Hvala u ime svih koji će se koristiti ovim informacijama. heart heart


milena


July 27, 2012 u 5.44

divan i koristan clanak, samo mislim da bi trebalo da izbacite onaj deo o “namamljivanju” i ubijanju puzeva….to nas opet vraca na unistavanje prirode, zar ne? ako ih talog od kafe odbija to je sasvim dovoljno, nema potrebe daviti ih u pivu :(


amalia


July 27, 2012 u 6.47

Puno hvala!
Jednostavno napisano i sve na jednom mjestu.
Moj vrt je cijeli na balkonu, najviše me gnjavi crveni pauk.
Ovaj članak je svakako ono što nam je svima trebalo!
sun  heart


Ivan


July 27, 2012 u 9.04

Hvala Svetlana, tako nešto detaljno sam trebao. Pozdrav - Ivan


angie


July 27, 2012 u 10.48

Sve pohvale!Jedan od rijetkih članaka gdje je detaljnije opisano kako koristiti neke stvari.I slažem se sa opaskom gđe Milene o puževima. heart


"Alternativa za Vas"


July 27, 2012 u 11.04

Pošto sam i ja protiv ubojstva životinja, maknula sam taj dio o pivu i puževima iz članka.


slavica s.


July 27, 2012 u 15.49

sunClanak je fenomenalan!!!
ja sam protiv svkog ubijanja zivotinja i uopste unistavanja prirode ali posto smo uglavnom zagadili okolis automatski smo poremetili prirodnu ravnotezu pa su npr. buba mare, zabe, jezevi skoro nestali a stetocine se sire.
Puzevi i buba zlatica su posebno jako opasni za sve jer ako niste primetili penju se i na voce…ako se bolje nadgleda basta u noci i rana jutra njih ima i na vockama. golisavi puzevi su posebna i jos gora prica…
Ja sam sve i svasta pokusavala ali ih ima jos uvek u vecim najezdama…
Moje komsije nazalost ubijaju jezeve i krtice na sta sma UZASNUTA jer su ove zivotinje u Austriji zasticene zakonom. Pre par godina mi smo pred samu zimu pronasli u basti jednog jeza koji je bio dezorijentisan pa smo ga opremili za zimski san. Moja je drugarica veterinar pa mi je dala savet i tako smo spasili jeza. Od tada je on napravio porodicu i stalni je stanar nase baste.
A bar jednom nedeljno jednog od njih nas pas ili macak ,,markira,, pa se mi malo pigramo, fotografisemo i posle svako svom domu…imamo utisak da nas prepoznaju po mirisu jer se ne boje i ne uvlace glave vec postaju radoznali. Na nama je samo da mu stalno ostavljamo posudu sa svezom vodom, a ostalo oni sami nalaze u basti tokom noci jer puzeva ima isuvise.
Kafu, pepeo i ostalo smo pokusavali ali bez uspeha dok nisam u nekim austrijskim novinama nasla savet za puzeve jer oni tamo imaju veliki problem sa njima.
Ljuske jaja posle upotrebe se sakupe osuse a potom se samo izmrve u sitnije komadice, tome se doda malo pepela od drveta i prah gvozdjnaog sulfata ili prah gvozdja za prihranu vocaka koji se sipa u zemlju. od svega toga se ta masa pospe na mestima oko redova sa povrcem i oni se tako onemoguce da dalje hodaju.
Ljuske jaja i pepeo im ne dozvoli dalje kretanje jer se zalepi na njihovo sluzavo telo a prah gvozdja ih kao kiselina sprzi.
Sve ove tri materije su korisne za biljke jer rade preharanu biljaka preko zemlje.
Ali vecernje sakupljanje je obavezna metoda jer ih ima uvek i prave su stetocine.


ankica


July 27, 2012 u 17.58

ja jako volim životinje i pomažem im koliko mogu,ali buhe mi jedu kupus i kako da ih otjeram da se ne vrate,a ostanu žive? :)


Mihailo Račić


July 27, 2012 u 21.08

Sve je ovo odlično.Sve je na jednom mjestu.
Ovom prilikom Vam dajem jedan tekst koji predstavlja nov proizvod firme Inagrosa Madrid koji je sto odsto prirodan a koristi se kao organsko đubrivo kao i zamjena za pesticide i fungicide.
NANOFORTE
NanoForte povećava kapacitet katjonske razmjene.
NanoForte povećava efikasnost elektromagnetnog djelovanja koje privlači vodu i nutritijente unutar biljke. Poboljšana
apsorpcija vode i nutritijenata poboljšava rast i nutritivni sadržaj. Takođe, NanoForte povećava fotosintetsku aktivnost
biljke. Kombinacija poboljšane apsorpcije nutritijenata i efikasnije fotosinteze povećava sadržaj šećera. Mnogi insekti
izbjegavaju šećer. Ova prednost može smanjiti troškove i potrebu za toksičnim insekticidima. Viši sadržaj šećera
uvećava otpornost biljke na oštečenja nastala smrzavanjem. Ovo može predstavljati razliku između sezonskog
gubitka i dobitka ili većih prihoda kada usjevi prežive niske temperature u rano proljeće i kasnu jesen.
100% biljnog porijekla, biorazgradiv, bez kancerogena .
Hranjivi sastojci NANOFORTE-a su – kukuruz, soja, krompir, žitarice, jegra od palme itd.


jasna


July 29, 2012 u 19.29

svi su ovi savjeti super, a još me k tome oduševila Slavica sa prijedlogom s ljuskom od jaja, stvarno ih možemo lako skupiti i upotrijebiti, a negdje sam pročitala da su namočena u vodi i dobro gnojivo boljkama, pa je korist višestruka blush


juli


July 30, 2012 u 0.43

Ako zelite znacajno poboljsati rast i veci prinos te bolje plodove povrca ili voca bilo u basti ili u saksiji donesite sa jezer,reka sivog peska pomesanog sa vrlo sitnim sljunkom i naspite uz rubove saksije po zemlji u kojoj rastu biljke ili ja bacim nekoliko saka tog peska sa jezera Ontarija oko moje loze i vocki, biljke posle toga donose brze i vece plodove.To ima neke veze sa pozitivnim magnetnim poljem biljke. Isto tako mozemo poboljsati vodu koju pijemo ako flasu u kojoj je voda drzimo 2-3 dana uronjenu u pesak.


M


July 30, 2012 u 7.55

Prije nekoliko godina je bila jako interesantna emisija na TV o vjeroučitelju koji se ujedno bavio i poljoprivrednom. Imao je dosta “neobičan” pristup. Mislim da njegove ideje nisu bile baš prihvaćene pa je kao vjeroučitelj izgubio posao u školi…..Dal netko zna konkretnije nešto o tim “metodama”??thanks


branko


July 30, 2012 u 10.14

Puževi su pravi majstori kada treba pronaći biljku koja njima odgovara. Jedna takva biljka je Hieracium pilosella L.(Zečja loboda, Lišajivica,Runjika, Kosmura, Ovčja brada,Jandrašika i t. d.)Gde se puževi pojave, pomenuta biljka nestaje.Inače, primetio sam da Pilosella menja boju cveta u zavisnosti od hemijskog sastava tla.Cvet je najčešće žut sa jednim tankim crvenim krugom, ali može biti i roze ili potpuno žut.Ne uspeva na kiselom tlu i potreban joj je krečnjak. U slučaju da je izložena prejakom suncu sama preseljava tamo gde je senka. To radi pomoći vitica kojima se razmnožava.
Inače posmatrajući životinje, primetio sam da one imaju prirodnu sposobnost da izaberu hranu koja sadrži belančevine. Tako, na primer, mačka neće da jede ništa od biljne hrane čak i kad je jako gladna. Izuzetak je jedino sočivo (leća) koje sadrži dosta punovrednih belančevina.  thumbs up


Karolina


July 30, 2012 u 10.20

cula sam da je Nanoforte o kojem ste govorili jako dobar, ali da je litra preparata kod nas u Hrvatskoj oko 500 kn, dali je to moguće??!!! sad smile


Zorana


July 30, 2012 u 14.34

Insekte. poput uporne krompirove zlatice, uspešno jedu misirke,koje takođe ubijaju i zmije u bašti.
U Srbiji se dosta gaji ova živina bliska rodu
ćurki.


Miro


July 31, 2012 u 10.41

jek ima nešto protiv plamenjače?


slavica s.


July 31, 2012 u 12.27

sun Ljuske od jaja sitno istucane i posute protiv puzeva su automatski i gnojivo u basti.
Za plamenjacu je dobar plavi kamen a ja koristim moj rastvor.
Potapam u vodu: koprivu, cokove kukuruza na sitne komadice, neven, kadificu, hajducicu, lavandu,seckani beli luk 3 glavice…sve u otprilike istoj razmeri oko jedan buket pa sve u 10l vode da stoji par dana. sve procedim dodam jedno pakovanje ( 500 gr )Zeolita i malo narendanog sumpornog sapuna za lice.
Tom tecnoscu prskam sve po basti a samo uvece kada zadje sunce i nikako pred kisu…
a inace moje macke a i kuce jedu uz svoju hranu i sveze seckane listove spanaca ili tusta…
a puzevi su ovih dana bas navalili po drvecu sa vocem da se veru i posebno su se nakacili po breskvama??? nadjem ih na plodovima a ima ih i u vecim krompirima, tako da njih bas treba unistavati…


slavica s.


July 31, 2012 u 12.32

PUZEVI su zapravo jako korisna hrana za nas ali ja se gadim od pomisli da ih moram cistiti a i nemam neki dobar recept za pripremu…probala sam ih grilovane (u inostranstvu) i jako su ukusni. Isto kao i zablje batake ali imam bas averziju da ih sama pripremim…


DR MARIJA KRMPOTIC BADAWI


August 01, 2012 u 6.36

POZDRAV I POHVALE ZA LEPE I KORISNE TEKSTOVE ,
IMAM PITANJE: KAKO USPESNO OTERATI KRTICE?
DOSADA PRIMENJIVANI POSTUPCI OSTALI SU BEZ USPEHA , KAO STO RAZNI UREDJAI KOJI SE POSTAVE U ZEMLJU ,POMENUTA BOCA KROZ KOJU VETAR DUVA , RUZINE GRANCICE SA TRNJEM, NEKE BILJKE ....ALI KRTICA JE UPORNA !
MOLIM ZA VASE SUGESTIJE ,I ZAHVALJUJEM.


Milan


August 01, 2012 u 21.30

veliki sam ljubitelj vrta te iz tog razloga imam vlastiti gdje nema primjene hemikalija.Saznao sam nove stvari.Članak je za svaku pohvalu.


Milan


August 01, 2012 u 21.37

Za dr.Mariju Krmptić Badawi,
vezano za problem sa krticama evo još jedan savjet,vrijedi pokušati:
-pronađite kalcijum-karbid u grumenčićima koji su ranije koristili bravari-varioci za razvijanje plina za autogeno varenje metala.
Takve komadiće karbida veličine oraha zakopajte na 10-15 cm a oni će uz prisustvo vlage razvijati neprijatne plinove koje krtice ne vole i napuštaju lokaciju.
Pozdrav i puno uspjeha!


hortenzija


August 02, 2012 u 5.08

Mihailo Račić, jel se uz nano-forte mora koristiti još neko đubrivo, ko proizvodi nano-forte da znam reći u apoteci.Naime, nema više ovčjeg đubreta u selu gdje ja živim i ovač posljednji čoban prodaje svoje ovce tako da su alternativni izvori đubrenja moj jedini izbor. A zemlja nerodna. heart heart


nenad


August 12, 2012 u 6.48

Pozdrav svima.Clanak je za svaku pohvalu ja imam jedno pitanje.KAKO SE OTARASITI ZUTIH MRAVA NA STABLIMA VOCAKA (kruska jabuka)NARAVNO NA PRIRODNI NACIN tj.BEZ HEMIJSKIH SREDSTAVA thinking


nenad


September 08, 2012 u 19.55

Dali je stvarno moguce da nema niko saznanja kako se resiti mrava sa stabala vocaka,ili niko ne prati ovu temu? bang


hortenzija


September 09, 2012 u 8.35

Nenade, evo ti gore biljke koje djeluju protiv nametnika pa probaj redom, ja bih se odlučila najprije za pelin. nemoj ga kuvati nego potopi u vodu pa za dan ili dva kad počne proces pomiriši, u posudu sa raspršivačem i prskaj. Istražuj,


Ivan


September 09, 2012 u 8.52

Negdje sam čuo da su mravi korisni na stablima, vjerojatno se hrane nametnicima. thinking


hortenzija


September 10, 2012 u 5.25

da, stvarno, a što ti smetaju mravi na stablima voćaka, da li jedu voćke heart


nenad


September 10, 2012 u 14.01

Najpre hvala za savet sa pelinom probacu,(dali ima neki razmer voda -pelin)Oni uz stabla spravljaju svoje mravinjake i na tom delu pocinje da truli kora.Takodje na mladarima stabla(lastarima)jedu mlado lisce tako da ostaje samo goli prutic.


hortenzija


September 10, 2012 u 15.44

ja bih ovako uradila: stavi pun sud pelina i vode toliko da pelin ogrezne, znači napraviti jak rastvor


slavica s.


September 10, 2012 u 17.09

ulje lavande je jako dobro protiv mrava. PROBANO SA USPEHOM   a i lisce saragarepe odbija mrave


hortenzija


September 28, 2012 u 8.12

nenad
- u proljeće krečiti stabla voćaka sve do grana
- prskati dobro slanom vodom
- pomiješati brašno i mljeveni biber heart


nenad


October 05, 2012 u 11.11

STABLA JESU OKRECENA DO GRANA ALI SU ONI PRAVI VRAGOVI TO IH NE SPUTAVA DA SE POPNU.STO SE TICE TE SLANE VODE MOGUCE JE DA CE IH OTERATI ALI PRETPOSTAVLJAM DA JE TO SAMO TRENUTNO (dok SO ima dejstvo) NISAM U PRILICI DA IH STALNO PRSKAM JER NE ZIVIM TU (POVREMENO DOLAZIM)VALJALO BI MI PRETPOSTAVLJAM OVO SA BRASNOM I BIBEROM (PRETPOSTAVLJAM DA SE TO POSPE OKO STABLA JEL DA )AKO JE DRUGACIJE MOLIM SAVET POZDRAV I HVALA


hortenzija


October 05, 2012 u 23.38

da, da, oko stabla u debelom i širokom sloju heart


Nadicab


May 08, 2013 u 1.25

slavica s, ovaj podatak kao sredstvo za suzbijanje puževa…u kojem se omjeru miješa i ima li negdje precizan podatak o tome…malo je nejasno… Također me zanima, dali je taj gvožđani prah, ustvari zelena galica ili željezni sulfat?...Neznam što ako se pretjera sa njime i ako našteti biljkama u blizini, tj koliko daleko od biljaka mora se posipavati??? Molim još ako netko zna, gdje se može kupiti kameno brašno?


roksanda


May 17, 2013 u 15.57

kako zastiti biljke u basti od glista?


Jeca


May 27, 2013 u 8.17

Molim Vas, da li neko zna kako da eliminišem male sitne larve koje su se zalijepile na unutrašnju stranu listova mojih kadifica. Ustvari one se neisu zalijepile nego su podvučene pod tanki unutrašnji sloj lista kadife. Teško se vide dok se ne eliminišu, jer djeluju zamaskirano. Pojele su mi dosta listića i oni su sad skvrčeni nekako. Jako volim kadifice i ne znam kako da ovo riješim.

Pozdav svima


Meri


May 27, 2013 u 9.21

Biljke treba posuti crvenom mljevenom paprikom
protiv stetocina, paprika nece skoditi biljkama
a ostale ce kukce, larve odbijati.

Protiv puzeva malo pomijesati pive i tipsa (sredstvo za pranje suđa) pa pospricati po zemlji
oko biljke. thumbs up


Meri


May 27, 2013 u 9.36

Protiv plemenjace napraviti sirup:

1/2 kg cukera - secera
5 litara vode
  sirup prokuhati , kad se ohladi svaki put
  poslije kise prskati stabla rajcice i sve
  ostalo sto je podlozno plemenjaci.
Da paprike budu krupnije:
1,/2 kg suhe germe ili kvasca staviti u 5 litara
vode mlake i kad se digne kvasac tim zaljevati
paprike odnosno ( 2 puta je dovoljno u razmaku
od 15 dana) i sve cvjece koje dobro cvjeta i
napreduje. ja sam se u to uvjerila i sama u
svom vrtu.


Meri


May 27, 2013 u 9.42

Biljnih usi na stablu limuna rijesila sam se:
Napravila sam caj od pelina i kad se ohladio spicala sam tim cajem stablo limuna te vise nije
bilo napasnika i stablo limuna je napredovalo.
Jednom tjedno sam prskala sa caem od pelina.
thumbs up


goran


June 21, 2013 u 9.31

Bas dobri saveti za zastitu bilju , ovi drugi koji su na bazi hemije em skupi , em glupi sto bi ljudi rekli a takodje nisu bog zna ni zdravi .....

pozdrav ............. cool


nemanja


July 02, 2013 u 18.24

Basta mi je, po prvi put, puna rovaca i ima 10 ari. Nije moguce sistemom koji ste naveli otarasiti ih se. Jedini nacin je da im prizovem prirodne neprijatelje ali ne znam koji su. Molim za pomoć i hvala unapred!


Radenko


July 08, 2013 u 8.37

Kada se tekućina počne pjeniti ubacite 1 šaku kamenog brašna (na 10 litara vode), da spriječite neugodne mirise.

Šta je KAMENO BRAŠNO.
HVALA, lijep pozdrav


Carol


July 11, 2013 u 12.26

pitanje: na balkonu smo zasijali nešto začinskog bilja (peršin, bosiljak, mažuran, vlasac, kadulja…). na nekim biljčicama primijetili smo nešto kao pjenicu. nemam pojma što bi to moglo biti, a i kako bi se toga mogli riješti (s time mi se uopće ne koriste te biljke u prehrani)
hvala za pomoć


Igor


May 12, 2014 u 10.41

Pozdrav!
Prvo pohvale za člana!
A odmah i pitanje - dali je omjer za koncentrate (juhe) svugdje 1kg na 10l vode? konkretno, lišće bazge (zlatice) i kopriva me zanimaju. Imam 1000kvadrata za špricati pa bi mi omjeri bili dosta korisni :)
Hvala unaprijed!


mamaci


May 16, 2014 u 22.04

I mene zanima ova pjenica koju spominje Carol. Netko mi je rekao da to rade puževi no čini mi se nemoguće. To je baš pjenica - kao nekakva pljuvačkica na - skoro - vrhu grančice. Bilo čega. Toga ima svugdje.
ŠTA JE TO ??????


mamaci


May 16, 2014 u 22.08

I nadovezala bih se na onu priču o mravima po stablu voćke. Pa je netko napisao da su možda mravi zdravi jer jedu ostale nametnike. E pa za informaciju - nama su pojeli cijelo stablo! Ne baš kao termiti onako doslovno - ali iznutra. Tako da je na kraju od preparata došla u obzir samo motorka (naime, stablo se skroz osušilo). Kada smo ga prepilili ustanovili smo da je služio kao mravinjak milionima mrava.


Ljerka


May 26, 2014 u 8.43

Sve pohvale za clanak, procitala sam sa zadovoljstvom.  thumbs up


Marija


July 13, 2014 u 12.34

Carol, koliko god ti čudno bilo ta pjenica jeste trag od puža.


Miljenko


July 17, 2014 u 4.00

Odlično! Ima ljudi koji znaju znanje. Ovo svakako nije Alternativa. Ja ovo nazivam nuždom. Eto, ipak, zbog većine se to zove alternativom jer radije se odabiru jako dobra/učinkovita kratkoročna rješenja koja dugoročno guraju cijeli svijet u propast. Nismo svjesni toga odakle idemo, a još manje kamo idemo.
O prirodi moramo učiti i čim bolje simulirati njezine mehanizme. Inače smo, kao ljudski rod, nalik galopirajućoj rak rani našega eko sustava…
Samo naprijed, ovo je jedini izlaz, ako ga uopće ima… Sorry na dozi pesimizma:-)  cool

Dodaj komentar

 Ime

 E-mail

  Smajlići

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail


Pridruži nam se!


Izdvajamo iz Alternativa Webshopa!




Tražilica


Specijali

Čišćenje organizma
Alternativna medicina
Aromaterapija - tretman ljekovitim mirisima
Alternativno liječenje karcinoma
Sve o ljekovitom bilju
Abeceda zdrave prehrane
Ayurveda - drevna znanost o životu
Liječenje aloe verom


Novo

Najljekovitiji čajevi svijeta: Rooibos
8 jednostavnih domaćih sredstava protiv prhuti
Sveti bosiljak - kralj ljekovitog bilja
Piskavica - tonik za probavu i lijek za dijabetes
Kako pravilno urediti radnu sobu prema Feng Shui
Top 10 prirodnih sredstava za suzbijanje sezonskih alergija
Zdravstvene dobrobiti tahinija
Prirodni kalcij – prijatelj vašeg zdravlja
Čudesni medicinski i prehrambeni savjeti iz 12. stoljeća
Zdravlje iz hrane: čičoka


Najčitanije

Detaljne upute za čišćenje jetre na prirodan način prema dr.Clark
Alergija - uzrok i načini liječenja
Terapija sodom bikarbonom prema Simonciniju i Jimu Kelmunu
Kako očistiti bubrege prirodnim sredstvima
Dr. Tullio Simoncini govori o povezanosti candide i raka
Prirodne metode čišćenja crijeva
Čišćenje organizma
Kako očistiti organizam od parazita
Candida: test, simptomi i načini liječenja
Prirodni načini liječenja ispadanja kose