pripremila: Anja Hudeletnjak

Kolesterol - što je to, zašto ga naš organizam treba i kako ga održavati u zdravim granicama

Prati nas i na društvenim mrežama!

Danas sve veći broj ljudi ima zdravstvenih problema zbog previsokog kolesterola. 

Ozbiljnost situacije potvrđuje i podatak da povišeni kolesterol povećava rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara te bolesti bubrega.

Povišeni kolesterol, uz povišene vrijednosti krvnog tlaka, razine šećera u krvi i višak masnog tkiva u području trbuha, upućuje na skupinu metaboličkih poremećaja poznatih kao metabolički sindrom. 

Svi navedeni simptomi, koji nastaju zbog nezdravog načina života, povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa. 

Povišen kolesterol ozbiljan je zdravstveni problem koji traži kompletnu promjenu načina života i prehrambenih navika.

Što je kolesterol?

Iako većina ljudi kolesterol smatra nečim lošim, on je zapravo potreban za normalno funkcioniranje našeg organizma. 

U tijelu ga proizvodi jetra, a može se unositi i hranom (sadrže ga namirnice životinjskog podrijetla). 

Kolesterol možemo definirati kao molekulu sličnu molekuli masne kiseline, koja je organizmu nužna za normalno i zdravo funkcioniranje. 

Stabilizira i učvršćuje stanične stijenke, tj. opnu koja okružuje i štiti sve stanice. 

Esencijalni je sastojak mnogih hormona (npr. estrogena, testosterona i progesterona), a čak 20% ukupnog kolesterola koji se nalazi u organizmu smješteno je u mozgu.

Osim navedenog, kolesterol služi i za jačanje imunosnog sustava te čisti i neutralizira toksine koji nastaju zbog različitih upalnih procesa.

„Dobar“ i „loš“ kolesterol

Kolesterol u organizmu putuje krvotokom do stanica koje ga trebaju. 

Transport se odvija uz pomoć lipoproteina, koji zapravo prenose kolesterol. Kolesterol se u krvi može stopiti s bjelančevinama te zahvaljujući tome lakše putuje do cilja. 

Razlikujemo „dobar“ i „loš“ kolesterol, a to ovisi upravo o odnosu količine otopljenih bjelančevina i kolesterola. 

Ako je više bjelančevina, a manje kolesterola, tada se radi o „dobrom“ ili HDL kolesterolu (engl. high-density lipoproteins), lipoproteinu visoke gustoće. 

S druge strane, ako je manje bjelančevina, a više kolesterola, tada se radi o „lošem“ ili LDL kolesterolu (engl. low-density lipoproteins), lipoproteinu niske gustoće.

Također, postoje i trigliceridi (VLDL, engl. very low-density lipoproteins), koje prenose lipoproteini vrlo niske gustoće.

Trigliceridi nastaju u jetri od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor tog šećera je hrana bogata ugljikohidratima, među kojima se posebno izdvajaju šećer i bijelo brašno. 

Kolesterol i bolesti

HDL i LDL s razlogom se nazivaju „dobrim“ i „lošim“ kolesterolom. 

LDL kolesterol taloži se u organima, tkivima i stijenkama krvnih žila. Nakupljanje navedenog kolesterola dovodi do ateroskleroze i sužavanja arterija, stanja koja mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara. 

Osim povišene razine LDL kolesterola, razvoju bolesti pogoduju i štetne životne navike poput pušenja, tjelesne neaktivnosti i loše prehrane.

Poželjna je veća razina HDL kolesterola jer, suprotno od LDL kolesterola, on štiti  krvožilni sustav i pogoduje mu.

HDL veže i prenosi višak kolesterola iz tkiva i krvnih žila u jetru na daljnje metaboliziranje. Na taj način HDL održava arterije otvorenima.

Povišena razina triglicerida je loša jer, isto kao i LDL kolesterol, povećava rizik od ateroskleroze.

Optimalne vrijednosti

Razine HLD i LDL kolesterola te triglicerida mogu se prekontrolirati krvnim pretragama uz liječničku uputnicu.

Poželjne vrijednosti kod muškaraca i žena su:

• HDL kolesterol: kod muškaraca veći od 1,0 mmol/L, a kod žena 1,2 mmol/L
• LDL kolesterol: kod muškaraca i žena manji od 3,0 mmol/L
• trigliceridi: ispod 1,7 mmol/L

Optimalna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je 5,0 mmol/L ili manje.

Međutim, valja uzeti u obzir i druge faktore, a navedene se vrijednosti uzimaju kao opće smjernice. 

Također, za osobe sa specifičnim dijagnozama i trudnice vrijede druge vrijednosti kolesterola s kojima će ih upoznati njihov liječnik klasične ili alternativne medicine.

Uzroci povišenog kolesterola

Određene životne navike i način prehrane loše djeluju na kolesterol. Čimbenici koji povisuju kolesterol su:

• genetska predispozicija
• pušenje 
• stres
• prekomjerna tjelesna težina
• nepravilna prehrana s puno nezdravih masnoća i bijelog šećera
• tjelesna neaktivnost

Kako smanjiti kolesterol prirodnim putem

Kolesterol možete smanjiti prirodnim putem. Prije svega, bitno je razgovarati s nutricionistom ili liječnikom alternativne medicine i napraviti plan kojeg ćete se strogo držati.

Osnovne smjernice su:

• promjena prehrane
• prestanak pušenja
• redovita tjelesna aktivnost
• smanjenje prekomjerne tjelesne težine
• redovite kontrole i praćenje razina kolesterola

Promjena prehrane

S obzirom na to da je jedan od razloga povišenog kolesterola loša prehrana, ovo je najvažnija promjena koju biste trebali napraviti.

Iz prehrane trebate izbaciti masnu, tešku i prženu hranu, bijeli šećer, rafinirane ugljikohidrate, nezdrave slatkiše i grickalice.

Maksimalno smanjite unos kave (prihvatljive su jedna do dvije šalice dnevno), gaziranih napitaka i alkohola.

Veliku količinu kolesterola sadrže i školjke, lignje, crveno meso i jaja.

S druge strane, bitno je povećati unos sljedećih namirnica:

• zob, ječam, lanene i chia sjemenke te ostale cjelovite sjemenke i žitarice
• voće, posebice jabuke, grožđe, jagode, borovnice, papaja, ananas i agrumi
• soja i tofu
• orašasti plodovi (orasi, bademi itd.)
• povrće, posebice krastavac, cikla, celer, rajčica, luk i češnjak
• začini (npr. cimet, papar), đumbir (svježi ili sušeni)
• maslinovo ulje
• zeleni čaj

Po mogućnosti konzumirajte ekološko ili domaće voće i povrće. 

Prestanak pušenja

Ako ste pušač, ovu promjenu morate napraviti što prije.

Odbacite duhan jer pušenje izravno utječe na razinu lošeg kolesterola, dodatno sužava i oštećuje krvne žile i samim time povećava rizik od ateroskleroze.

Redovita tjelesna aktivnost

Ako osim kolesterola imate i druge predispozicije za bolesti srca i krvnih žila, trebate povećati svoju fizičku aktivnost. 

Istraživanja potvrđuju da samo 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu snižava loš kolesterol i krvni tlak, smanjuje rizik od bolesti srca i dijabetesa te pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. 

Redovita tjelovježba pomaže u povećanju razine dobrog HDL kolesterola i sprečava nakupljanje plaka u arterijama.

Smanjenje prekomjerne tjelesne težine

Ako patite od viška kilograma, napravite plan umjerene vježbe i jelovnik uz koji ćete lakše smršavjeti.

Smanjite li prekomjernu težinu, smanjit ćete i kolesterol. 

Redovite kontrole i praćenje razine kolesterola

Nemojte zanemariti savjete stručnjaka i redovito kontrolirajte razinu kolesterola.

Ako se vaše stanje poboljša, nemojte se vratiti starom načinu života. I dalje slijedite navedene savjete kako biste održali optimalno zdravlje.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!