Izvor: Zdravi kutak

Tipovi šećerne bolesti i kako je liječiti

Prati nas i na društvenim mrežama!

Šećerna bolest ili dijabetes je poremećaj u kojem je razina jednostavnog šećera (glukoze) previsoka jer tijelo ne može normalno otpuštati ili upotrebljavati inzulin.

Razina šećera je tijekom jutra, dana i noći različita, te varira u odnosu na situaciju.

Nakon jela razina šećera se povisuje, a dva sata nakon obroka vraća se u normalno stanje.

Njezino normalno stanje je kada je ujutro, nakon noći, koncentracija šećera u krvi od 70 do 110 miligrama na decilitar.

Dva sata nakon obroka razina šećera u normalnim razmjerima je između 120 i 140 mg/dl.

Nakon 50-e godine normalna razina šećera u krvi u blagom je porastu.

Najodgovorniji organ u ljudskom tijelu koji se bavi održavanjem razine šećera u krvi je gušterača i hormon kojeg ona luči, odnosno inzulin.

Do šećerne bolesti dolazi onda kada u tijelu nema dovoljno inzulina ili kada stanice ne reagiraju dobro na inzulin.

Vrste šećerne bolesti

Dijabetes tip I

Ovaj oblik dijabetesa ima samo 10 posto dijabetičara, a on se razvija prije 30-e godine života.

Oni koji imaju ovu vrstu dijabetesa proizvode jako malo inzulina ili ga uopće ne stvaraju.

Znanstvenici su na temelju brojnih istraživanja zaključili da su glavni okidači ovog dijabetesa virusna infekcija ili nešto iz prehrane u djetinjstvu (ili u ranoj odrasloj dobi).

Sve to uz genetsku sklonost uzrokuje da imunitet razori stanice gušterače koje su zadužene za proizvodnju inzulina.

Potrebne su redovite injekcije inzulina kako bi takva osoba preživjela.

Dijabetes tip II

Kod dijabetesa tipa II, gušterača proizvodi često i prevelike količine inzulina no tijelo je otporno na njegov učinak.

Iako se ovaj tip dijabetesa može pojaviti i kod djece te mlađih osoba, najčešći je nakon 30-e godine, odnosno u starijoj životnoj dobi nakon 65-e godine života.

Pretilost je glavni okidač ovog tipa dijabetesa te je zabilježeno da je 90 posto osoba s ovim dijabetesom pretilo.

Trudnički dijabetes (gestacijski dijabetes)

Postoji i trudnički dijabetes (gestacijski dijabetes) i ako liječnik sumnja na njega, tada se obično radi test tolerancije glukoze (OTT).

Test se provodi tako da se trudnici izvadi krv natašte, a nakon toga ona popije tekućinu koja sadrži određene količine glukoze.

Nakon toga, testovi se ponavljaju više puta tijekom 2 do 3 sata.

Simptomi i dijagnoza šećerne bolesti

Dijagnoza šećerne bolesti najčešće se postavlja vađenjem krvi te mjerenjem razine šećera.

Velik broj ljudi nema nikakvih simptoma i povišeni šećer otkrije tek prilikom rutinskog sistematskog pregleda.

Ipak, među najčešćim simptomima su:

• jaka žeđ
• često mokrenje
• čest osjećaj gladi
• umor
• pretilost
• česta pojava infekcija

Kako bi se dobili najbolji rezultati mjerenja šećera u krvi, uzorak krvi uzima se nakon što je osoba osam sati gladovala, najčešće ujutro nakon spavanja.

Uzorak krvi može se uzeti i nakon jela, a u tom slučaju razina šećera je samo blago povišena, ne previše.

Kod ljudi iznad 65 godina uzorak krvi bi se ipak trebao uzimati isključivo natašte, jer kod starijih nakon jela dolazi do većeg porasta razine šećera u krvi.

Liječenje dijabetesa

Cilj liječenja je što je više moguće održati razinu šećera u granicama normale.

Često je to izuzetno teško, pa tome treba težiti kako bi se izbjegle komplikacije do kojih može doći uslijed povišenog šećera (srčani i moždani udar).

Kod liječenja je posebno bitno održavati normalnu tjelesnu težinu te provoditi primjerenu prehranu i redovitu fizičku aktivnost.

Redovita tjelovježba važna je za smanjenje inzulina.

Dokazano je da oni koji redovito vježbaju, a imaju dijabetes tip II, razinu šećera mogu tjelovježbom držati u normali bez potrebe za dodatnim inzulinom.

Osim tjelesne aktivnosti bitno je organizirati i provoditi pravilnu prehranu.

Obroci moraju biti mali i redoviti, a kod onih koji si daju injekcije inzulina preporučeno je uzeti manji obrok kasno poslijepodne ili prije spavanja kako ne bi došlo do većeg pada šećera u krvi (hipoglikemije).

Važno je izbjegavati bijele ugljikohidrate i slatkiše te konzumirati što više namirnica s niskim glikemijskim indeksom, jer one razinu šećera drže u normalnim vrijednostima.

Namirnice s niskim glikemijskim indeksom

• zob
• kukuruz
• raž
• soja
• grah
• leća
• heljda
• kvinoja
• slanutak
• grašak
• pastrnjak
• cikla
• mrkva
• jogurt
• mlijeko
• jabuka
• kruška
• aronija
• naranča
• breskva
• mango
• trešnja
• kivi

Bitno je da se dijabetičari uključe u informiranje o svojoj bolesti i da se osvijeste o tome koliko su važni pravilna prehrana i tjelovježba.

Samo tako, uz konstantno učenje, mogu si pomoći u održavanju normalnih vrijednosti šećera u krvi.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!