Nova studija potvrdila: šećer je okidač za pojavu Alzheimerove bolesti!

Prati nas i na društvenim mrežama!

Nova su istraživanja još jednom potvrdila da zapadnjački način prehrane, baziran na šećeru i ugljikohidratima, znatno povećava rizik od Alzheimerove bolesti.

Pokazalo se da čak i blago podizanje razine šećera u krvi može povećati rizik.

Ova progresivna bolest, koja poprima razmjere epidemije, znatno narušava kvalitetu života, slabi pamćenje i moždane funkcije te oboljelu osobu čini potpuno ovisnom o tuđoj pomoći.

U Americi je Alzheimerova bolest treći uzrok smrti (nakon srčanih oboljenja i raka), a procjenjuje se da će se do 2050. broj oboljelih utrostručiti. 

Mozak ne voli visoke razine šećera u krvi

Prema novoj studiji, prehrana bogata ugljikohidratima poput šećera povećava rizik od demencije za 89 posto, dok hrana koja obiluje zdravim masnoćama smanjuje rizik za 44 posto!

Jedno desetogodišnje istraživanje pokazalo je da kod osoba koje imaju visoke razine šećera u krvi moždane i kognitivne funkcije opadaju puno brže nego kod onih koji imaju normalne razine.

Osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2 imaju dvaput veći rizik za dobivanje Alzheimerove bolesti, no i dijabetes tipa 1 i srčana oboljenja također povećavaju rizik od demencije.    

Dijabetes tipa 3

Godine 2005. prvi je put otkrivena veza između šećera i Alzheimerove bolesti i tada je ta bolest dobila drugi naziv - dijabetes tipa 3.

Ne bez razloga. Ona je, naime, usko povezana s inzulinskom rezistencijom u mozgu.

Mozak proizvodi inzulin, koji je važan za preživljavanje moždanih stanica.

No kod oboljelih osoba primijećene su veće količine toksičnog proteina u mozgu - beta-amiloida - koji poništava djelovanje inzulina.

Beta-amilod djeluje tako da uklanja inzulinske receptore iz živčanih stanica i samim time u mozgu stvara inzulinsku otpornost. I kako se taj toksični protein akumulira u mozgu, tako moždane funkcije slabe, što u konačnici rezultira demencijom.

Što je veća proizvodnja tog štetnog proteina, to su moždane funkcije i pamćenje slabiji.

I dok smanjene razine inzulina u tijelu znače i bolje zdravlje, za mozak vrijedi upravo suprotno - smanjenje inzulina u mozgu uzrokuje opadanje moždanih funkcija i demenciju.

Osobe koje u mozgu imaju niske razine inzulina i inzulinskih receptora puno češće obolijevaju od Alzheimerove bolesti.

Kako šećer šteti mozgu

Istraživanje provedeno 2013. godine pokazalo je da šećer i ostali ugljikohidrati mogu omesti moždane funkcije čak i ako osoba nije dijabetičar i nema znakove demencije.

Šećer slabi funkcije hipokampusa i pamćenje te pridonosi atrofiji toga dijela mozga.

Upravo je hipokampus zadužen za primanje, organizaciju i pohranu podataka u vašoj memoriji.

Dakle, čak i ako niste dijabetičar i nemate inzulinsku rezistenciju, imajte na umu to da konzumacijom šećera ugrožavate zdravlje svog mozga.

Kako smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti   

Istraživanja su pokazala da već promjenom prehrane, uvođenjem vježbanja i kretanja te s više sati kvalitetnog sna možete uvelike smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.

Rizik možete smanjiti i izbacivanjem procesirane hrane, koja obiluje nezdravim šećerom, a gotovo je potpuno lišena zdravih masnoća.  

Kurkumin se pokazao jako djelotvornim u očuvanju moždanih funkcija: osobe koje su tijekom godinu i pol dana uzimale po 90 mg kurkumina dnevno imale su 28% bolje pamćenje.

Kod tih osoba smanjio se i moždani plak, koji se inače dovodi u vezu s demencijom.

Uvedite ove važne životne promjene:

1. Jedite organsku i svježu hranu.
2. Izbjegavajte šećer.
3. Unosite zdrave masnoće (avokado, kokosovo ulje, orašasti plodovi…)
4. Povećajte unos omega-3 masnih kiselina.
5. Pazite na svoju crijevnu floru (uzimajte probiotike, izbjegavajte antibiotike i kloriranu vodu).
6. Budite u pokretu i aktivni kad god možete.
7. Povećajte unos magnezija.
8. Izlažite se suncu radi optimalne doze vitamina D.
9. Povremeno provodite detoks kako biste iz organizma eliminirali živu i aluminij.
10. Izbjegavajte cijepljenje protiv gripe (sadrži živu i aluminij).
11. Ne uzimajte antidepresive, statine, antihistamine i opioidne analgetike.   
12. Pazite da si osigurate dovoljno sati kvalitetnog sna.
13. Vježbajte mozak (rješavajte križaljke, učite novi jezik i sl.)   

Izvori korišteni u članku: uključuju:
https://articles.mercola.com/
https://www.theatlantic.com/

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!