„Ljudski je život tek trenutak, njegovo postojanje neprestani tijek, čula poput slabe noćne svjetiljke, čitavo tijelo hrana crvima, njegova duša nemiran vir, sudbina tajanstvena, a slava nestalna.“

Marko Aurelije (2. st. poslije Krista) bio je mudri car i filozof čija je dvadesetogodišnja vladavina zapamćena kao najsjajnije razdoblje Rimskog Carstva. 

Napisao je „Meditacije“, dnevnik vlastitih misli ili aforizama koje je kao filozof uputio samome sebi kako bi što pravednije i mudrije upravljao carstvom. 

Taj dnevnik oduševljava svježinom i univerzalnošću misli, koje mogu utješiti i suvremenog čovjeka.   

Kao filozof Marko Aurelije zastupao je ideje grčkih stoika, koji su smatrali da je svrha života živjeti u skladu s prirodom te da u svakom čovjeku postoji djelić božanske esencije. 

Zbog toga su svi ljudi međusobno srodni i među njima bi trebala postojati bratska ljubav. 

Marko Aurelije osobito je cijenio Sokrata te je dijelio njegovo mišljenje kako ljudi čine loša djela samo zato što ne razlikuju dobro od zla, stoga ih ne bismo trebali osuđivati. 

Veliki uzor bio mu je i Heraklit, koji je govorio o prolaznosti svega. 

Taj je grčki filozof ostao upamćen po izreci: „Čovjek ne može dvaput zakoračiti u istu rijeku, jer drugi put to nije ista rijeka, a ni on nije isti čovjek“.  

U nastavku pročitajte nekoliko univerzalnih misli kojima se u životu i vladanju vodio ovaj mudri car-filozof. 

Mudre misli rimskog cara za 21. stoljeće

Neka vam misli Marka Aurelija posluže kao svojevrsne duhovne vježbe za prevladavanje stresa, zbunjenosti, straha od promjene i smrti te drugih izazova koje pred vas stavlja svakodnevni život. 

1. Shvatite da se sve rađa iz promjene i kroz promjenu nestaje 

Čovjek strepi od promjene, a trebao bi se pitati događa li se išta na svijetu bez promjene. 

Možete li jesti hranu ako je prethodno niste skuhali? Možete li se ugrijati ako drvo nije prošlo kroz promjenu tijekom izlaganja vatri? 

Dakle, za sve je potrebna promjena. Budući da ste i vi sami dio toga svijeta, i vi se sazdani od promjene.

„Mi smo razumna bića koja bi trebala uvidjeti kojom brzinom stvari nestaju: tijela – u prostoru, a sjećanje na njih – u vremenu“, kaže Marko Aurelije. 

Sve stvari na svijetu dolaze, prolaze i nestaju te su nakon toga zaboravljene. 

Sve se rađa iz promjene. Priroda voli mijenjati sve ono što jest te stvarati nešto novo. 

Smrti se ne trebate bojati, ona je prirodni proces koji je dio neprestane promjene od koje je ovaj svijet sačinjen. Smrt je, kaže Marko Aurelije, „krajnja utjeha“. 

2. Vjerno služite božanskom duhu u sebi

Čovjek bi trebao spoznati božanski duh u samome sebi i vjerno mu služiti, kaže Marko Aurelije. A služiti možete samo ako ste oslobođeni od strasti, besciljnosti i nezadovoljstva djelima bogova ili ljudi. 

„Na univerzum uvijek gledaj kao na živi organizam s jednim tijelom i jednom dušom“, savjetuje rimski car. 

Prema drugima postupajte u duhu bratstva, ljubavi i milosrđa, imajući na umu to da mnogi ljudi ne razlikuju crno od bijeloga, odnosno dobro od lošega. A raditi nešto na štetu drugog čovjeka znači povrijediti prirodni zakon.  

No isto tako važno je i da spoznate promjenjivu prirodu svojih osjetila kako biste mogli prepoznati one koji vas zavaravaju, koji vas pokušavaju „zavesti nasladom“ ili „zastrašiti bolom“.   

3. Prihvatite sve što vam se događa kao neizbježno 

Ako ste stalno nezadovoljni, to znači da ste se pobunili protiv prirodnih zakona i protiv prirode drugih ljudi. Ako osjećate nemir, to je vaše vlastito djelo, djelo vaših misli.

Prihvatite sve događaje u životu jer oni dolaze iz istog Izvora iz kojeg dolazite i vi sami. Kada shvatite da je sve što se događa vođeno nekim višim Dobrom, tada ćete lakše prihvatiti sve što vas zadesi. 

Priroda vam uvijek donosi samo ono što možete podnijeti. Ako ste uznemireni zbog nečega, bol koju osjećate ne dolazi od te stvari nego od vaše procjene, koju u svakom trenutku možete odbaciti ili promijeniti.  

„Što god da ti se dogodi, pripremljeno je za tebe od početka vremena,“ kaže Marko Aurelije.

 
4. Njegujte vlastito mišljenje i ne mislite o tome što drugi misle ili čine

Gradite vlastito mišljenje jer nitko drugi ne može za vas odlučivati. Slušate li tuđe mišljenje, a nemate vlastito, udaljavate se od zakona prirode i razumnog bića.   

Ne tratite vrijeme koje vam je ionako ograničeno time što drugi ljudi čine ili misle. U svakom trenutku znajte što se događa u vama samima i jesu li vaše misli čiste i ispravne. 

„Usredotočite se na vlastitu nit u tkanju Univerzuma“, kaže Marko Aurelije.

Razmišljate li stalno o drugima, propuštate priliku da se povežete sa svojim „unutarnjim Vladarem“. Drugima biste se trebali baviti samo onda kada je to potrebno za opće dobro.   

5. Ne radite više stvari odjednom

Mudrac kaže: „Ako želiš upoznati spokojno zadovoljstvo, ne čini puno stvari odjednom“.  

Većina naših riječi i djela potpuno su nepotrebna, stoga odbacite sve suvišno. 

Kad nešto činite, uvijek se zapitajte: „Je li ovo jedna od suvišnih stvari?“

Odredite prioritete i uvijek usmjerite pažnju samo na ono što je bitno u tom trenutku.

Također, ne razmišljajte o budućnosti jer ćete se s njom, kad za to dođe vrijeme, „suočiti istim oružjem razuma kojim se i danas služite“.   

6. Težite ispravnim mislima i nesebičnim djelima

„Sav se predaj onome što znaš raditi, i u tome traži izvor snage“, kaže ovaj mudri rimski vladar. Jedina svrha vašeg rada trebalo bi biti služenje svima i sklad sa svime što postoji.  

Radite mnogo, ali pritom ne pravite od sebe žrtvu i patnika i ne očekujte da vam se drugi dive. 

Ne težite besmrtnoj slavi jer ona nije ništa drugo doli obična praznina. I onaj tko misli da je slavan, vrijeme će izbrisati i njegovo ime i slavu u koju je toliko vjerovao. 

Pogledajte što se dogodilo sa svim velikim vladarima. Ni njih ni njihova carstva više nema, a njihovo ime više se i ne spominje. 

Stoga, umjesto beskrajnoj slavi, težite ispravnim mislima, nesebičnim djelima i riječima bez laži, poručuje Marko Aurelije.   

7. Ne žudite za nečim što nemate i ne vezujte se za ono što imate 

Ne težite za onim što nemate i više cijenite sve ono što vam je život već dao. Pomislite sa zahvalnošću kako biste za tim žudjeli da to kojim slučajem nije vaše. 

Život se brine da u svakom trenutku imate baš ono što vam je najpotrebnije i što je u skladu s vašom prirodom.

No, isto tako, pazite da se previše ne vezujete uz ono što imate kako ne biste patili jednom kad to izgubite, savjetuje rimski car.  

8. Budite jednako ravnodušni i prema užitku i prema boli

Svaki čovjek uvijek teži užitku, a pod svaku cijenu izbjegava bol. No Marko Aurelije smatra da je grijeh na užitak isključivo gledati kao na nešto dobro, a bol s druge strane smatrati zlom. 

Budući da je i bol sastavni dio prirodnog poretka u kojem živimo ne bismo je smjeli izbjegavati jer to znači odupirati se prirodi i njezinim načelima. 

I sam je Epikur rekao kako bol nikada nije nepodnošljiva niti vječna ako imate na umu da je ograničena. I brojne druge neugodne senzacije, poput vrućice, gubitka teka i bezvoljnosti, iste su nestalne i prolazne prirode baš kao i bol.   

Stoga, da biste živjeli u skladu s prirodom, pokušajte i na bol i na užitak, i na smrt i na život gledati s jednakom ravnodušnošću.  
 

Citati su preuzeti iz knjige Marka Aurelija  „Meditacije“.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!