Mnoge kulture smatraju grožđe “kraljem voća”. 

Ove malecke bobice riznica su mnogobrojnih zdravstveno korisnih fitonutrijenata, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali. 

Ne čudi zašto ih mnogi redovito uključuju u prehranu, bilo u obliku svježeg voća, grožđica, soka ili kao sastojak salata.

Grožđe su okrugle bobice koje rastu u grozdovima na višegodišnjim listopadnim drvenastim lozama roda Vitis. 

Porijeklom je iz Europe i Sredozemlja, ali se danas uzgaja diljem svijeta.

Boja bobica potječe od polifenolnih pigmenata. 

Crvene ili ljubičaste bobice bogate su antocijaninima, dok bijelo-zelene bobice sadrže više tanina i katehina. 

Ovi antioksidativni spojevi su gusto koncentrirani u koži i sjemenkama.

Riznica dragocjenih nutrijenata

Grožđe je bogat izvor minerala mikronutrijenata poput bakra, željeza i mangana. 

Željezo je posebno koncentrirano u grožđicama. 100 g grožđica sadrži 10% dnevne preporučene doze željeza.

100 g svježeg grožđa sadrži oko 191 mg korisnog elektrolita, kalija.

Svježe je grožđe dobar izvor vitamina C, A, K, B6, B2 i B1.

100 g svježeg grožđa sadrži samo 69 kalorija zbog toga je odličan izbor za osobe koje se bore s viškom kilograma.

Grožđe je bogato polifenolnim fitokemijskim spojem resveratrolom. 

Snažni antioksidans resveratrol štiti od:

• raka debelog crijeva i prostate
• koronarne srčane bolesti
• degenerativnih živčanih bolesti
• Alzheimerove bolesti
• virusnih i gljivičnih infekcija

Resveratrol smanjuje rizik od moždanog udara tako što mijenja molekularne mehanizme unutar krvnih žila. 

To postiže jačanjem otpornosti krvnih žila na oštećenja i povećanom proizvodnjom dušikovog oksida, koji opušta krvne žile. 

Antocijanini su druga skupina polifenolnih antioksidansa koji su obilno prisutni u crvenom grožđu.

Utvrđeno je da ove fitokemikalije imaju:

• antialergijsko
• protuupalno
• antimikrobno
• antikarcinogeno djelovanje

Katehini u bijelim i zelenim sortama posjeduju jednake zaštitne funkcije.

Grožđe ima relativno nizak glikemijski indeks, te zbog toga manje količine grožđa smiju konzumirati i dijabetičari.

Blagodati vina

Vino je najpopularniji prehrambeni proizvod od grožđa. 

Medicinska su istraživanja utvrdila da umjereno konzumiranje vina može biti povoljno po zdravlje.

Istraživanja su pokazala da vino, posebice crno, može:

• smanjiti rizik od srčanih bolesti
• pružiti zaštitu od moždanog udara
• spriječiti rak gušterače
• suzbiti potencijalno kobne bakterije poput e.coli, salmonele i listerije

Crno vino štiti srce

Odavna se zna da crno vino može biti dobro za srce. 

Jedan od poznatih sastojaka crnog vina je resveratrol, snažan antioksidans iz kožice grožđa. 

U laboratorijskim je istraživanjima utvrđeno da ovaj sastojak posjeduje antikancerogena i protuupalna svojstva te sprečava zgrušavanje.

Još je veća važnost antioksidansa polifenola - kemijskih spojeva iz kožice i sjemenki, koji štite membrane stanica.

Procijanidini u crnom vinu smanjuju krvni tlak i kolesterol te štite od stvrdnuća arterija.

Nedavna danska studija zaključila je da ljudi koji piju do dvije i pol boce crvenog vina tjedno - otprilike dvije čaše dnevno - imaju manji rizik od prerane smrti.

Resveratrol i polifenole iz crnog vina možete uzimati i u obliku dodataka prehrani.

Bijelo vino čuva kosti i zglobove

Iako ga prati nešto slabiji ugled, i bijelo vino pruža niz zdravstvenih blagodati. 

Ono sadrži kalij, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i spriječiti stvaranje molekula koje mogu oštetiti tkivo pluća.

Znanstvenici s Milanskog sveučilišta vjeruju da tirosol i kafeična kiselina iz bijelog vina mogu spriječiti reumatoidni artritis i osteoporozu.

Istraživanje talijanskih i američkih znanstvenika otkrilo je da konzumacija bijelog vina štiti od srčanog udara.   

Bijelo se vino preporučuje onima koji pate od migrene, jer ima nisku razinu tiramina - spoja koji izaziva glavobolju, za razliku od mnogih crnih i crvenih vina.

Upotreba grožđa

Potražite grožđe koje je svježe, glatko, bez površinskih bora i oštećenja. 

Bobice moraju biti dobro pričvršćene za zelenu stabljiku zdravog izgleda. 

Budući da se grožđe može brzo pokvariti i fermentirati na sobnoj temperaturi, ono bi uvijek trebalo biti pohranjeno u hladnjaku. 

Prije jela operite cijeli grozd u hladnoj vodi kako biste uklonili ostatke pesticida i prljavštine.

Dodajte bobice voćnim ili povrtnim salatama s marelicom, breskvom, kruškom, jabukom, ribizlom ili ananasom. 

Grožđice možete upotrebiti u izradi raznovrsnih slastica, smoothieja, kolača, muffina i pudinga. 

U svrhu prevencije i liječenja preporučuje se konzumirati dnevno 1-2 grozda svježeg grožđa, ili 1-2 čaše vina. 

Sve korisne nutrijente iz grožđa možete pronaći i u obliku dodataka prehrani.


Nastavite čitati: Kako pripremiti 3 super-smoothija od svježeg grožđa
 

Izvori za ovaj članak uključuju
[url=http://www.nutrition-and-you.com/]http://www.nutrition-and-you.com/[/url]
[url=http://www.phytochemicals.info/]http://www.phytochemicals.info/[/url]
[url=http://www.dailymail.co.uk]http://www.dailymail.co.uk[/url]

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!