Kazališne predstave uče emocijama, razvijaju toleranciju i jezične vještine

Prati nas i na društvenim mrežama!

Imate kod kuće tinejdžera koji ne zna kako bi potrošio dva sata slobodnog vremena ili to vrijeme koristi ispred računala i televizora?

Motivirajte ga i pošaljite u kazalište, pozivaju stručnjaci s američkog sveučilišta Arkansasa.

Ne samo zbog kulture nego i zbog – zdravlja.

Istraživanje američkih znanstvenika pokazalo je da kazališna umjetnost kod mladih ima brojne pozitivne učinke na razvoj mozga. 

Samo jedna priča ispričana kroz kazališnu predstavu na mozak mladog čovjeka djeluje nekoliko puta kvalitetnije i dugotrajnije negoli ista priča koju će pogledati kao film ili je pročitati u knjizi.  

Žive predstave aktiviraju mozak

Razlog leži u tome što za vrijeme gledanja kazališne predstave mozak aktivno radi. 

Mora obraditi mnogo informacija koje prima iz različitih podražaja i pritom uključuje brojna područja zadužena za, primjerice, vizualizaciju, sluh ili razumijevanje. 

Iako se čini da je gledatelj pasivan, bez obzira gleda li predstavu u kazalištu ili prati film u kinu ili kod kuće, studija je pokazala suprotno. 

Znanstvenici su za test uzeli dva svjetska klasika – Hamleta i Božićnu priču  (A Christmas Carol) te mlade podijelili u 24 grupe. 

Dio mladih pripao je  kontrolnoj skupini koja je pročitala knjigu ili pogledala filmsku inačicu Hamleta ili Božićne priče,  a ostali su predstave pogledali u kazalištu. 

Nekolicina je napravila oboje – pogledali su predstavu, ali i film ili su pročitali knjigu. 

Učinke jedne i druge metode istraživači su ispitali nakon šest tjedana. 

Napravili su test sa šest pitanja o radnji i pet pitanja koja su se odnosila na riječi, kontekst i razumijevanje. 

Mladi koji su odgledali predstavu pokazali su daleko bolje rezultate nego svoji vršnjaci koji su gledali film ili čitali knjigu, točnije su odgovorili na pitanja o povezanosti među likovima,  znali su kontekst radnje i bolje su se izražavali. 

Istraživači su na temelju testova zaključili i da je predstava koju su gledali uživo mnogima obogatila vokabular, postigla da bolje razumiju radnju, ali i povećala osobni nivo tolerancije. 

Ujedno, mladi koji su pogledali predstavu lakše su otkrili emocije likova u odnosu na vršnjake koji su pročitali knjigu ili pogledali njenu filmsku verziju. 

Gledanje kazališnih predstava ima snažan učinak na mozak mladih, zaključili su istraživači, jer im pomaže bolje razumjeti radnju, odnose među likovima, duže pamte bit priče i više su tolerantni jedni prema drugima.

Dosadašnje studije već su pokazale da kazališne predstave obogaćuju znanje i vokabular, povijesnu empatiju i kritičko razmišljanje. Ujedno, mladima omogućuju da bolje prepoznaju tuđe osjećaje. 

Sve su to prednosti u odnosu na televizor ili knjigu, unatoč prividnoj pasivnosti prilikom sve tri radnje. 

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!