Kada djeca objasne odraslima - odgovor hrvatskih učenika na problem bacanja hrane

Prati nas i na društvenim mrežama!

U Hrvatskoj se svake godine nepotrebno baca nevjerojatnih 400 tisuća tona jestive hrane.

U većini razvijenih zemalja ta je brojka i znatno veća.

Pribrojimo li tome više od 800 milijuna gladnih ljudi u svijetu, čini se kako smo unatoč brojnim upozorenjima jako malo naučili.

Kako možemo pomoći?

Odgovor na to pitanje ponudili su hrvatski školarci u sklopu europskog EAThink projekta pod nazivom Jedi lokalno, misli globalno.

Video natječaj “Tanjur pun dobrote”

Cilj projekta je skrenuti pozornost na sve veći problem bacanja hrane.

Njime se želi potaknuti europske učenike, učitelje i nastavnike na kritičko razmišljanje i aktivno ih uključiti u rješavanje ovog velikog izazova globalnog doba.

Projekt u Hrvatskoj provodi Udruga Žmergo koja je na temu Jedi lokalno, misli globalno osmislila i provela video natječaj “Tanjur pun dobrote”.

U video natječaju ove je godine sudjelovalo 396 učenika i 53 učitelja i profesora-mentora iz 12 osnovnih i 10 srednjih škola.

U formi kratkog video uratka do 30 sekundi, imali su zadatak ponuditi svoje prijedloge rješenja na temu uzgoja, odgovorne kupovine, potrošnje i bacanja hrane.

Među 34 pristigla uratka najboljim je proglašen video Osnovne škole Drenja.

Na temelju ideja koje su predstavili u pobjedničkom videu, napravljen je profesionalni video spot čije je televizijsko emitiranje započelo ovih dana.

Spot drenjskih osnovnoškolaca sudjelovat će i na natječaju na europskoj razini s pobjedničkim radovima iz 12 EU zemalja koje sudjeluju u projektu EAThink.
 

Djeca znaju bolje od odraslih

Hrvatski učenici su ponudili mnoga odlična rješenja za problem bacanja hrane.

Pokazalo se da su djeca ekološki osvještenija od odraslih, koji mogu puno toga naučiti od njih.

Među prijedlozima hrvatskih učenika za rješavanjem ovog globalnog problema našle su se sljedeće ideje:

1. Kupuj pametno! Planiraj što ćeš kuhati i koje su ti namirnice potrebne. Kupuj samo ono što ti treba.
    
2. Organiziraj hladnjak tako da stvari kojima ističe rok trajanja budu naprijed u hladnjaku.
    
3. Zamrzni ostatke hrane. Kasnije smisli neko novo jelo od njih.
    
4. Kompostiraj ostatke hrane ili koru voća i povrća! Tvoj vrt će ti biti zahvalan.
    
5. Doniraj višak hrane socijalnoj samoposluzi, pučkoj kuhinji, skloništu za beskućnike ili podijeli s prijateljima.  
    

Zahvaljujući ovoj inicijativi, hrvatski su učenici prerasli u aktivne zagovaratelje i promotore pozitivnih globalnih promjena vezanih za hranu.

Projekt je postigao svoj cilj s odličnim uspjehom.

Dokaz tome je i to što se uz promišljanje o odgovornom raspolaganju hranom, učenike potaknulo i na konkretno djelovanje – kreiranje školskih vrtova i kompostiranje.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!