Kompost


by Mirela Golec

Kako napraviti kompost


kompostOdvajate li kuhinjski otpad?

Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad?

Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno.

Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.


Što je kompost


Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd.

Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji.

Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu.

Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari.

Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitetu zemlje u Vašem vrtu. Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti.

Kompostiranjem hranite vaše biljke, već i sudjelujete u rješavanju problema otpada.


Kako odabrati mjesto za kompostiranje


Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost.

Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu!

Kompost možete slagati u hrpu koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom.

Možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine.

Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da  dno kutije mora imati rupice.

Ako želite slagati kompost na hrpu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mjesto gdje želite držati kompost. Hrpu komposta preporučuje se pokriti.

Hrpa bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina ovisi o količini opada kojim raspolažete.

Ukoliko ne želite da Vaš kompost „neuredno“ stoji kao hrpa otpada, možete ga ograditi drvom, ciglom ili žicom.

Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.


"Zeleni" i "smeđi" kompost


Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u „zelene“ i „smeđe“. Zeleni su materijali bogati dušikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.

U  zeleni kompost ubrajamo:

  • travu
  • talog kave
  • filter vrećice od čaja
  • ostatke od voća i povrća
  • izmet krave, konja ili ovce


Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.

U smeđi kompost ubrajamo:

  • otpalo lišće iz vrta
  • borove iglice
  • koru drveća,
  • grančice
  • slamu, sijeno, piljevinu
  • papir
  • pamučnu tkaninu


Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri.

Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla.

Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce. Osim toga, Vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti te uzrokovati razne bolesti.

Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže kemikalije -  stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd.

Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

Točan omjer „zelenog“ i „smeđeg“ ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.
 

Kako napraviti kompost


Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.

Svaki put kada idete kuhati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu.

Najprije je potrebno odabrati mjesto za slaganje komposta. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca.

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.

Ukoliko za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati.

Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu dušika i ugljika.

Lišće i suhe biljke bogate su ugljikom, dok su biorazgradivi ostaci iz kuhinje bogati dušikom. Ugljik je bakterijama gorivo, a dušik - građevni materijal.

Kako ćete dobro složiti kompost? "Zelene" materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa „smeđim“ materijalom (lišće, grančice slama).

Zatim sve to namočite, ali ne previše. Slažite kompost na hrpu, prekrijte ga  zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.

Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina.

Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula.

Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti.

Ukoliko otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće - najmanje jednom mjesečno.

Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije.

Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stupnjeva.

Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima.

Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, naprimjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.

Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi.

Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.


Drugi načini upotrebe komposta


Ukoliko uskoro planirate zasaditi novo drvo, iskopajte rupu adekvatne veličine. Prije sadnje drveta neko vrijeme stavljajte biološki razgradiv kuhinjski otpad na dno rupe.  Na taj način ćete zemlju u koju planirate zasaditi drvo obogatiti hranjivim tvarima.

Ako imate dio vrta koji za sada ne želite obrađivati, ali želite zadržati plodno tlo koje ćete u budućnosti iskoristiti za sadnju, organski kuhinjski otpad stavite na površinu zemlje. Na taj ćete način spriječiti isušivanje zemlje i rast korova.

Ukoliko trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta.

 


Podijelite ovaj članak!

Print Friendly and PDF



Svidio Vam se članak? Primajte naš elektronski časopis, besplatno je!
Pribilježite se ovdje!


Komentari

Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.



Vesna


April 13, 2012 u 10.06

Ovaj tekst je došao baš u pravo vrijeme. Spremamo se napraviti prvi kompost kako bismo smanjili količinu kuhinjskog otpada.
smile
Vesna


Manuela


April 13, 2012 u 10.58

Odličan članak i veoma poučno! Nisam još naišla na ovako deteljan opisa svega i upozorenja na određene stvari.
Svake godine imam bio vrt i ovo je idealan dodatak koji će upotpuniti moju malu bio proizvodnju.
Hvala Vam!  heart


zluki


April 13, 2012 u 11.45

kada se skupi dovoljno zelenog i smedjeg otpada i sve sto je navedeno da se moze stavljati u kompost slozi se kompostna hrpa na način da se stavlja jedan red ovoga, pa red onoga, pa se malo zalije ako je suho, pa tako naizmence do kraja. Kada se hrpa tako slozi ne dira se 6 tjedana da se zagrije. U sredini hrpe moze se staviti stap pa se moze izvaditi a u rupu staviti termometar i pratiti temperaturu. Kompost se zagrijava i do 7o stupnjeva prva tri tjedna, a onda se hladi preostala tri tjedna. Tek tada kada pregori moze se mjesati po zelji, sto cesce to bolje, prije se sve raspadne. Ako se cesto mjesa, lopatom prebacuje ono sa vrha dole, a ono sto je dole onda dodje gore, kompost bude gotov za sest mjeseci a ako se ne mijesa cesto, bude gotov za godinu dana. Kada se slozi kompostna hrpa ovako kako je navedeno, na nju se vise ne dodaje otpad, nego se skuplja novi materijal i pravi nova hrpa.
Kada se kompost miješa uzme se u šaku te zemlje i ako voda curi izmedju prstiju, kompost je premokar. Ako se raspe zemlja kad se saka otvori, kompost je presuh i treba ga malo zaliti. Najbolje je kada zemlja u saci ostane u grudici a da ne curi voda. Kada je kompost završen, prosijava se prvo na sito sa vecim rupama pa onda sa sitnijim. Sve sto ostane na situ baca se uvek na novu kompostnu hrpu da se jos tamo raspadne i pomaze da nova kompostna hrpa bolje krene. Kompost je vrlo jako gnojivo i u kaljeve treba oprezno dodavati. Dovoljna je jedna kasika na jedan srednji kalj. Stara zemlja se malo odgrabi iz kalja pa se doda kompost i sve zaceprka i zalije. U vrtu se isto oko bilja malo zaspe kompostom i moticicom okopka da kompost udje u zemlju. Dobro je tko ima drobilicu pa sve grancice do debljine palca moze da se usitne. Ja nemam pa sve to radim satarom na panju. Sporo ali je dobro. Brze se sve raspadne kad se usitni.
Eto to je sve sto znam o kompostu.


zluki


April 13, 2012 u 11.50

jos da dodam, kada se slozi red ovoga, red onoga i tako do vrha, onda se sve dobro izmjesa i ostavi 6 tjedana da zri, kako je navedeno.


Vesna


April 13, 2012 u 11.55

Hvala zluki! Sve lijepo slažem u jedan dokument i na posao kad odemo do vikendice. sun


jasmina


April 13, 2012 u 12.08

Do sada sam travu i korov iz vrta sušila i spaljivala ali više ne. Bolje je odlagati i praviti kompost. Ugodno s korisnim. thumbs up


ana


April 13, 2012 u 12.11

zašto se lišće oraha ne smije stavljati u kompost?


Rob


April 13, 2012 u 12.28

Trebali biste stranici dodati mogucnost printanja clanaka,time biste upotpunili ponudu i nama olaksali sortiranje vasih clanaka


LJILJANA


April 13, 2012 u 18.39

Bravo za tekst o kompostu. Ovog proleca zapocinjemo saditi nas prvi organski vrt. Bez ikakvog smo iskustva i svaka informacija nam je dobro dosla. I mene zanima to orahovo lisce. U dvoristu imamo dva oraha i lisca preko glave. Molila bih komentar jer smo ga vec uvrstili u kompost. Sta da radimo dalje?


zluki


April 13, 2012 u 19.08

Neznam zašto se ne smije stavljati lisce oraha, ali sam na vise mjesta procitala da se jedino ne smije stavljati lisce od oraha, vjerojatno necemu skodi.
Sad, ovaj kompost u koji ste vec uvrstili orahovo lisce po mom misljenju iskoristite na zemljistu oko ta dva oraha koja imate, mozda njima nece skoditi, a za vrt napravite novi kompost. Vidjela sam u sumi orahe i lisce sa njih pada na zemlju i tu istrune (nitko ga ne pokupi) i ti orasi i dalje rastu, pa zbog toga mislim da taj kompost iskoristite kako sam navela.


Vjeka


April 13, 2012 u 20.36

odličan savjet i probat ću iza svoje šupe iskopati jamu za kompostarenje srdačan pozdrav


zluki


April 13, 2012 u 21.27

Vjeka, nemojte kopati jamu. Procitajte tekst na ovoj stranici od samog pocetka pa cete vidjeti da se ne kopa jama. Mjesto za kompost mora biti ocjedno, a u jamu ce vam uci voda, sto nije dobro.


vlad


April 14, 2012 u 9.48

Ljudi, mene zanima da li se i pepeo može staviti u kompost? thinking


zluki


April 14, 2012 u 11.11

nisam nikad stavljala, a nisam nigdje ni procitala da se stavlja.
Pepel koristim na gredici. Kad posijem luk arpadzik onda redove pospem pepelom i nikad ne spricam protiv lukove muhe.


"Alternativa za Vas"


April 14, 2012 u 13.54

Otrovnost orahovog lišća i njegovo kompostiranje

Orah (Juglans regia) je voćna vrsta koja se sadi radi svojih plodova i kvalitetnog drveta, a pruža i ugodnu sjenu. Lista prilično kasno, osobito cijepljene sorte, ali isto tako prilično rano ujesen odbacuje lišće. Ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidjeti ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima je u manjem udjelu i u ostalim biljnim dijelovima – kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću. U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovan hidrojuglon oksidira se u visokotoksični juglon.

Iz otpalog lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji nasreću ne putuje duboko jer je netopiv u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih vrsta ili sorata. Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke nazivamo alelopatija. Osim oraha, juglon nalazimo i kod drugih vrsta, primjerice blach walnut (izlučuje najviše toksina). Štetno djelovanje juglona iz lišća možemo spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne možemo ukloniti, pa nam preostaje saditi biljke na koje juglon ne djeluje. Inače, korijen oraha može dosezati i dvadesetak metara od debla pa se do te udaljenosti može očekivati štetno djelovanje. Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.

      Sad kad smo objasnili osnove toksičnoga djelovanja možemo odgovoriti na pitanje o kompostiranju orahova lišća. Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem (uz pristup zraka). Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje. U tlu juglon se razgradi za otprilike dva mjeseca, a u kompostnoj hrpi za nekoliko tjedana. Ako želite biti potpuno sigurni da u kompostu više nema juglona, ostavite lišće, koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi da se kompostiraju šest mjeseci. Nakon tog vremena možete takav kompost koristiti čak i za biljke koje su inače vrlo osjetljive na juglon. Ukoliko ne vjerujete, posijte sjemenke rajčice u kompost i pratite nicanje jer je rajčica osobito osjetljiva na prisutnost juglona.

     

Da zaključimo:

·      svi biljni dijelovi oraha sadrže veći ili manji udio hidrojuglona iz kojeg nastaje otrovni juglon

·      juglon se u tlu relativno brzo inaktivira

·      nema nikakve opasnosti od orahova lišća ako ga kompostiramo tijekom najmanje dva, a preporučljivo šest mjeseci

·      ukoliko imate drobilicu (mulcher), zdrobljenim ostacima od orahovih grančica i kore ne malčirajte tlo oko osjetljivih biljaka, jer takav biljni materijal nije kompostiran!

·      rast biljaka ispod oraha možemo pospješiti redovitom gnojidbom kompostom, jer se juglon veže na čestice organske tvari

·      nakon rušenja starog stabla oraha, na tom mjestu dvije godine nemojte saditi rajčice i druge osjetljive biljke jer se juglon otpušta iz korijenja dok ono ne istrune

U nastavku navodimo neke osjetljive i relativno otporne vrste na juglon. Podatke o otpornim vrstama treba uzeti s rezervom jer su istraživanja nepotpuna. Vrlo često je pravi uzrok lošeg napredovanja biljke ispod oraha nedostatak sunca, suho tlo i nedostatak hraniva.

Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir, paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.), kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli bor, crveni bor, azalea.

Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor, Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis), kanadska čuga (Tsuga canadensis), breskva, nektarina, trešnja, šljiva.


"Alternativa za Vas"


April 14, 2012 u 13.56

Možemo li kompostirati pepeo?

Pepeo je uobičajeni nusproizvod sagorijevanja drva, uglja i drugih gorivih materijala. Zbog visoke pH vrijednosti pepeo djeluje lužnato te može izazvati neželjene pojave u fazi razgradnje kompostne mase, kao što je stvaranje amonijaka koji u vidu plina napušta kompost.

Osim što je neugodnog mirisa, amonijak je plin koji je štetan za okoliš. Pepeo od izgaranja drveta sadrži dosta kalija koji je potreban biljkama, ali ga ipak ne smije biti previše u zemlji. Suvišak kalija blokira druge hranjive elemente u tlu. U uobičajenom kompostu „bez pepela“ ima dovoljno kalija za potrebe biljaka koje su „mali i srednji potrošači“.

Ako se kompostu dodaje puno pepela, tj. više od 10 litara na m3 svježe mase, kompost više nije univerzalno upotrebljiv, nego se koristi za prihranu biljaka koje imaju veću potrebu za kalijem. (detaljnije potražiti u literaturi !) Da bismo znali možemo li pepeo staviti u kompost trebamo znati od čega je nastao. Naime, pepeo nastao sagorijevanjem obojenoga drva sadrži opasne i otrovne kemijske spojeve i teške metale koji su nepoželjni u našem kompostu jer u konačnici ih mi pojedemo kroz povrće prihranjeno takvim kompostom.

Naš je savjet: uptrijebite najviše 10 litara pepela po 1 m3 svježe zelene mase. Pepel posipajte po kompostu ravnomjerno i uvijek ga dobro izmješajte sa ostalim sastojcima. Pepeo uglja ne treba stavljati u kompost zbog visokog sadržaja teških metala.


vlad


April 14, 2012 u 17.58

Zahvaljujem!  thumbs up


Vanja


April 14, 2012 u 18.03

Gajenje-Povrca-s-Ljubavlju

evo iz ove knjige sam naucila dosta o kompostiranju i generalno o organskom/permakulturnom uzgajanju biljaka. preporucujem svima da je procitaju, prelistaju ili koriste kao podsetnik.
sto se tice pepela, on se u kompostu koristi kao mineralni dodatak (zbog kalijuma), ali umesto njega mogu se koristiti krec, rozina i kameno i kostano brasno, svi u malim kolicinama.
ipak, sve ove informacije valja proveriti i iz drugih izvora, pogotovo one vezane za “lunarnu sadnju”,zbog nedovoljne naucne potpore. najbolje je u sve ove informacije umesati i pazljivo posmatranje nase baste koja moze sama da nam kaze dosta o svojim svojstvima i potrebama.


"Alternativa za Vas"


April 15, 2012 u 16.24

Dodana je opcija “Print” (na kraju članka). Članak možete prebaciti i u pdf format i spremiti ga.


Vjeka


April 15, 2012 u 17.27

ljudi vi ste svi čarobnjaci Zluki je zakon hvala velika za savjet o kompostani kad nešto vidljivo učinim poslikat ću i poslati Zluki hvala hvala velika smile


FIlip


April 16, 2012 u 11.53

Dobro je katkad dodati i malo mineralnog gnojiva i to KAN-a, tj. kalcijevog-amonijevog nitrata kako bi se neutralizirale odredjene organske kiseline s kalcijem i kako bi mikroorganizmi imali dovoljno gradjevnog materijala, odnosno dusika. Treba znati da je potrebno za dobar kompost imati pravilan odnos ugljika i dusika: C:N, a koji treba iznositi od 10:1 do 25:1, a to znaci da na 10 atoma ugljika treba doci jedan atom dusika inace nastaju za biljke nepovoljne organske kiseline, a to su fulvo kiseline dok biljke trebaju dobre humusne kiseline koje se nazivaju huminske kiseline.
Ukoliko je odnos C:N veci od 25:1 dolazi do toga da dusik koriste mikroorganizmi za svoju gradju, tj. za proteine, dok biljke ne mogu usvojiti taj dusik i taj sindrom se zove dusicna depresija jer dusika ima u tlu, ali biljkama nije dostupan.
Biljka moze usvojiti nitratni NO3, amonijski NH4 oblik dusika, organski, a to su humusne kiseline i nesto urea, tj. karbamidni oblik dusika, ali preferira nitratni i amonijski oblik dusika. U kiselom tlu gdje je pH manji od 7 preferira amonijski oblik dusika, a u luznatom tlu nitratni oblik dusika.
Stvaranje komposta se zove humifikacija, a nakon nje dolazi mineralizacija kada se minerali vezani u organskim spojevima nastalim za vrijeme humifikacije razlazu, tj odvajaju od organskih spojeva ili mozemo reci da se npr. onaj dusik vezan u huminskoj kiselini, odnosno kao sastavni dio huminske kkiseline razlaze na neki drugi oblik dusika kao sto je nitratni, nitritni ili amonijski. Najbitnije je nauciti kruzenje dusika u prirodi pomocui bakterija…
Nas su na Agronomskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu ucili kako treba na 10 kilograma slamnate mase dati 1 kilogram cistoga dusika, a to nije 1 kg KAN-a nego 3 kilograma KAN-a obzirom da u KAN-u ima 28% dusika!!!
Eto to bi bilo ukratko to sto imam za napisati sada, ali o tome ima more literature i sto je najgore ni u jednoj knjizi nije sve sroceno, vec u svakoj po malo.
Pozz sun


Vanja


April 16, 2012 u 16.35

Hvala na ovom komentaru, ovakve informacije me uvek oduseve :) Nego, kako da znamo kada smo napravili dobar odnos C:N , postoji li neki praktican nacin utvrdjivanja, a da ne moramo da imamo kojekakve merace i laboratorije :)?
...kao sto se npr. tip i pH zemljista mogu utvrditi po biljkama koje se tu jave
pozdrav sun


ana


April 16, 2012 u 17.28

hvala na odgovoru :)


s3ko5ar


April 17, 2012 u 12.29

Zanimljive tekstove o kompostiranju i biodinamičkim pripravcima našao sam i ovdje:
http://biodynamics-lobel.blogspot.com/


vlasta


April 24, 2012 u 16.48

mogu li se ubaciti i kore od voća,povrća i da li je neophodno mješanje sa izmetom životinja?


"Alternativa za Vas"


April 25, 2012 u 0.23

Vlasta,

Da, možete koristiti koru od voća i povrća. Ne morate dodavati izmet životinja.


Josip


August 16, 2012 u 15.33

“Aletnativa za vas”
konačno se javio netko pametan da objasni kompostiranje orahovog, lišća. Ja ga kompostiram godinama i isto toliko ratujem s pametnim piromanima, spaljivačima orahovog lišća koji imaju vrtove, a sav biljni otpad iz vrta i travnjaka, te lišće oraha i lipe spaljuju. Kompost uglavnom ostavljam dvije godine, a koristim sve moguće biljne otpatke, kao i otpad svježeg povrća i usitnjene grančice. Ostavljam ga na otvorenom na hrpi u voćnjaku. Ako vam u jesen ili proljeće kad koristite kompost nije sav sazrio stavim ga na drug hrpu ili u bure. U novije vrijeme koristim staru burad bez dna ( ne šalim se, to su limena burad kojima je istrulilo dno). Uvijek smo u vrtu imali dobre prinose. Rajčica je inače osjetljiva na hidrojuglon, a mi smo imali plod i 1,12 kg. Bitno je da kompost sazri, a uz miješanje može se koristiti slijedeće jeseni. Čudi me da u obalnom području Jadrana nitko ne skuplja biljni otpad nego ga spaljuju i to bedasto - ljeti izazivajući požare. Dodatkom KAN-a i malo vode ne bi došlo do zapaljenja, pogotovo ako bi to radili u jamama. pokrivenim nezapaljivim materijalom /naravno ne hermetički/. Pozdrav svima koji ostatke biljaka ne ne koriste i zadovoljenje “piromanskih strasti”


snježana


August 19, 2012 u 14.54

Već dva mjeseca vrijedno odvajam materijale za kompost po uputama koje sam našla na vašoj stranicii knjizi naše vrtlarice Kornelije, međutim ono što me prilično zbunjuje je pojava ličinki u mom drvenom kompostištu. Na internetu sam našla i njihovo ime HERMETIA ILLUCENS. Niti jedan članak koji me je upućivao u način i prednosti kompostiranja nije spominjao mogućnost pojave crviju, tako da moram priznati u početku sam bila užasnuta sa njihovom pojavom i još uvijek neznam što ću s njima, zašto su se pojavili, hoću li odustati od svoga projekta prirodnog kompostiranja. Činilo mi se, slijedeći zdravi razum, šteta uništiti ih bez da se informiram o svemu, pa vas lijepo molim nekakav odgovor u tom smislu. Srdačan pozdrav svima


Ljubica025


November 16, 2012 u 6.40

pozdrav!
I ja sam pocela da odlazem odpad iz kuhinje na hrpu,stavljam sve sto imam,da li sam pogrijesila odlazuci ljuske jaja? Neko mi je rekao da piljevina od bagrema nije pozeljna a evo mi stoji na hrpi.Odlozila bih je na novu hrpu i dodala izmet kokoski za pocetak,sada bas i nema vise trave ali ima nesto lisca i opet odpad iz kuhinjem.Sta da radim? Moze li me neko posavjetovati u vezi bagremove piljevine?


Josip


November 30, 2012 u 14.47

Sve štp je organskoga porijekla praktički se može kompostirati, takodjer i piljevina svih lišćara (zašto idete u šumu po listovaču?) ljuske od jaja smrvite i ubacite u kompost piljevinu stavljajte u slojevima s lišćem usitnjenom grančicama voća i ukrasnih grmova, otpadom iz kuhinje se isto koristite, ali dodajte ostatke trava e vrtnog korova. Izmet kokoši je bogat dušikom i drugim korisnim mineralima. Pregorjeli kokošiji izmet možete iduće godine koristiti (rastopljen u vodi) i za zalijevanje, ali samo pod biljke. Kokošiji izmet stavite na sloj piljevine. Na proljeće prevrnite kompost i do iduće jeseni nekoliko puta, rastreite ga i zalijte vodom. Ostatke biljaka u proljeće možete još dotatiu ovaj kompost. a nadaljeradite novu kompostnu hrpu, a staru koristite najesen 2ol3, ili proljeće 2024-gpdine. KOmost se sporo proizvodi, zato pazite da u stari kompost ne dođu biljke sa svježim sjemenkama. Obzirom da imate malu količinu materijala nabavite staro limeno bure bez dna i jako teško ćete ga napuniti. Obzirom da dodajete kokošiji izmet ne morate dodavati dušično gnojivo za poticaj kompostiranja. Dobro je da u donju sloj uz malo zemlje i starog komposta uvacite šačici kalifornijskih glista. Kompost nakon sazrijevanja možete koristiti tako da bure jednostavno prevrnete. Nezreli materijal ubacite nazad u bure (naravno kad ga ispravite). Ne zaboravite pokupiti gliste i ubaciti ih kao podlogu za novu proizvodju.
Snježani savjetujem da se ne boji tih ceva, vjerojatno im nešto pogoduje kao hrana, kad narasti i pojedu ono čime se hrane, ukukuljit će se i na vrijeme odletjeti. Pitajte susjede ribiče, da li im mogu koristiti kao mamci. Uostalom cilje je kompostiranja, raspadanje biljnih ili čak životinjskih otpadaka. Tu se razvijaju razne gljivice, bakterije,i vaši crvi, a hrane ima za gliste, mrmke i duga božja stvorenja. Snježana samo hrabro kompostirajte. Da ste na “vaše” crve bacili myako trave iz koša kosilice oni bi nestoli kao jedan kompostni sloj i sada ih više nema, jer su se pretvorili u lutkice, koje će iletiti kao leptiri u proljeće. Možda će leptirići bit korisni kao oprašivači, to ne znam. Pozdrav.


Ljubica


December 02, 2012 u 8.23

hvala na detaljnom odgovoru.Upravo sam tako i uradila,ogradila sam hrpu plasričnom gušćom mrežom sa tri stane,na četvrtu stranu sam stavila daske koje mogu da skidam kada miješam kompost i kada budem vadila.Pošto je jesen bila relativno lijepa i trave je bilo za košenje pa sam napravila prepravku,stavljala sam naizmjenično slojeve piljevine pomješane s kokošjim izmetom od desetak dana ranije pomiješane i piljevinu i otpad iz kuhinje od mjesec ranije,miješala sa pokošenom travom iz dvorišta i bilo je dosta lista breze i lipe.Kada sam to sve slagala ustanovila sam da mi je ova smjesa od piljevine ugodno topla i to me je obradovalo.slaganje sam završila slojem trave i ponešto kartona ali nisam imala kartona da prekrijem cijelu hrpu.Kada sam jučer izbacila odpad iz kuhinje instiktivno sam ga pokrila tom travom s hrpe i već na dubini od desetak cm je toplo.To me opet raduje.
Sada imam pitanje opet,budući da se kompost treba miješati a dolazi zima,kada budu temperature ispod nule dali treba da se miješa ili pustiti da tako stoji,brine me da ću ga samo rashladiti miješanjem tada.


Josip


December 05, 2012 u 6.57

Gospođo Ljubice,
Pa vi ste od vaše komposta napravili tortu dobošicu. Ostavite kompost preko zime na miru . Prevrnite ga na proljeće pa svakih dva tri mjeseca do jeseni. Ukoliko je suh dodajte mu vode i nešto glista. Ne morate stavljati nikakve dunje i jorgane, a ni kartone za beskućnike. Ostavite ga na kiši, mrazu i snijegu, sve je to prirodni ambijent. Nemojte stvarati preveliku temperaturu, jer ćete uništiti korisne bakterije i gljivice koje pospješuju truljenje. Na proljeće formirajte novu hrpu. Pozdrav.


Edina


February 13, 2013 u 23.22

Pozdrav alternative i clanovima,super je stranica HVALA vam od srca za vás trud i promoc heart


ivan


May 27, 2013 u 23.24

ajmo ribići,u mom kompostu milioni kišnih glista.sve mukte,još malo pa nestalo rofl


Dobrica&Kseniju;


December 09, 2013 u 18.54

mwa <3


kticaznidarić


January 01, 2014 u 12.32

dobra i korisna stvar probat ćemo thumbs up


Darko


January 24, 2014 u 11.16

Poštovani!
Ima li prepreka u kompost miješati usitnjene dijelo vrbe (lišće i grane)?


mamaci


April 21, 2014 u 23.14

Super članak i komentari. Imam puno pitanja. Naime pred dvije godine sam nabavila komposter i bila sam sva sretna zbog toga. Uvijek me mučilo bacanje ostataka povrća u smeće. Dakle, imam pored sudopera uvijek jednu praznu tetrapak posudu (od mlijeka - opranu) u koju bacam svaki biljni ostatak. Također i ostatke od rezanja i čišćenja rožica iz vrta usitnim i bacam u komposter. Okretala sam, brinula se o njemu i bacala, bacala no čini mi se da uvijek ima jednako “materijala” u njemu. A onda, prošlo proljeće - šok. Kod izbacivanja komposta (zemlje ili humusa) izletili su i neki oooogromni bijeli crvi! Naravno da sam ispustila lopatu i pobjegla u kuću. Trebalo mi je par sati da dođem k sebi. Onda, naravno čeprkanje na internet i našla sam nešto kao da su ti crvi korisni. Onda negdje drugdje je pisalo da su oni totalno štetni. E pa zanima me šta je istina od toga, jer ti crvi tamo žive i dalje. Izgledaju kao npr ženski palac (bijeli prozirnkast). I da li bi trebala imati nekoliko hrpa za kompostiranje budući stalno (svakodnevno) bacam otpatke u komposter. Tako se nikada ne uspije sve razgraditi.???Hvala


mamaci


April 21, 2014 u 23.21

I htjela bih se samo osvrnuti na onaj tekst o “palikućama”. Ja sam isto pravi piroman - ali to iz jednostavnog razloga što ne mogu sve baciti u komposter. Kao prvo ne mogu sve usitniti (nemam sjeckalicu nego to radim sa škarama) a kao drugo, ono što je bolesno se i ne smije bacati u komposter. A kod mene se često dese te neke “boleštine” po lišću (npr. po lozi, pa onda neke gljivice, pa točkice po lišću itd.) Mrzim tretirati bilo šta kemikalijama pa onda to odrežem i bacim u hrpu i zapalim.  nod


heni


April 27, 2014 u 22.28

Super,da ste sve tako objasnili o kompostu,zanima me dali su ti bjeli veliki crvi štetni,jer sam ih našla u mom kompostu,hvala angry


NikolaJ


May 16, 2014 u 11.32

Kada ste napravili kompost, napravite i kompost caj kojim mozete da folijarno ili zalivanjem dobijete jos bolje i kvaitetnije zdrave proizvode.

Dodaj komentar

 Ime

 E-mail

  Smajlići

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail


Pridruži nam se!



Akcija u Alternativa Webshopu!



Tražilica


Specijali

Čišćenje organizma
Alternativna medicina
Aromaterapija - tretman ljekovitim mirisima
Alternativno liječenje karcinoma
Sve o ljekovitom bilju
Abeceda zdrave prehrane
Ayurveda - drevna znanost o životu
Liječenje aloe verom


Novo

Ketogena dijeta spašava živote oboljelih od karcinoma
Chyawanprash - nektar vječne mladosti
Prirodnim putem uklonite mrlje na koži
Opasnost u spavaonici: elektronički uređaji onemogućuju normalan san
Zdravstvene blagodati ulja geranija
Nevjerojatno: postoji jeftin i bezopasan lijek protiv Ebole. Hoće li ga farmaceutska industrija dati oboljelima?
Čišćenjem organizma riješite se umora, nadutosti i nesanice
Koral - kristal koji poboljšava plodnost i štiti od negativnih utjecaja
Jiaogulan - biljka koja daruje besmrtnost
Kako napraviti vlastitu hidratantnu kremu


Najčitanije

Detaljne upute za čišćenje jetre na prirodan način prema dr.Clark
Alergija - uzrok i načini liječenja
Terapija sodom bikarbonom prema Simonciniju i Jimu Kelmunu
Kako očistiti bubrege prirodnim sredstvima
Dr. Tullio Simoncini govori o povezanosti candide i raka
Prirodne metode čišćenja crijeva
Čišćenje organizma
Kako očistiti organizam od parazita
Candida: test, simptomi i načini liječenja
Prirodni načini liječenja ispadanja kose