Kada je riječ o čišćenju organizma, obično mislimo na jetru i debelo crijevo, no rijetko kada govorimo o mozgu, koji je isto tako izložen toksinima i teškim metalima.   

Vaš mozak svaki dan naporno radi.

Osim što obrađuje informacije koje dobiva od osjetila, usto regulira emocije, upravlja procesima prisjećanja i pamćenja te koordinacijom pokreta.

Da bi njegov zadatak bio još teži, nadzire i kontrolira i ostale procese u organizmu.

Baš kao i sve stanice u našem organizmu, i one moždane stvaraju nusprodukte koje treba eliminirati.

Također, mozak je izložen toksinima iz okoliša i teškim metalima, poput aluminija, žive, olova, kadmija i bakra, koji se u mozgu mogu nakupljati i s vremenom dovesti do teških oboljenja.

Na mozak negativno utječu i određene štetne navike, nezdravi odnosi i negativne misli. 

I dok se ostatak tijela čisti od toksina zahvaljujući radu limfnog sustava, mozak ima vlastiti sustav pročišćavanja – glimfatski sustav.

No taj je sustav često preopterećen i treba mu dodatni poticaj u obliku temeljitih promjena životnih navika.  

 

Glimfatski sustav – čistač vašeg mozga       

Godine 2012. znanstvenici sa Sveučilišta u Rochesteru otkrili su da u ljudskom organizmu, osim limfnog, postoji još jedan sustav zadužen za detoks, a to je glimfatski sustav.

Njega sačinjavaju krvne žile u mozgu koje stvaraju cerebrospinalnu tekućinu.

Osim što odvodi otpadne tvari iz mozga i cijelog središnjeg živčanog sustava, ta tekućina ujedno i opskrbljuje mozak nutrijentima.   

Glimfatski sustav čisti mozak tako što iz njega skuplja otpadne tvari, štetne proteine, poput beta-amiloida, koji mogu pridonijeti nastanku Alzheimerove bolesti, toksine i metabolite.

Taj je sustav najaktivniji noću, dok spavate.

Ako je njegov rad ometen, primjerice, kroničnom nesanicom ili nagomilanim toksinima, kratkoročne posljedice mogu biti slabo pamćenje, mentalna izmaglica, umor i bezvoljnost.

Dugoročno se povećava rizik od mentalnih i neurodegenerativnih oboljenja, poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
 

Kako mozgu priuštiti detoks

Imate li i vi sami simptome poput stalnog umora, moždane izmaglice, slabog pamćenja, tjeskobe ili depresije, vašem je mozgu, odnosno glimfatskom sustavu, hitno potreban detoks.

Da bi vaš mozak vratio optimalno zdravlje i funkcije, trebali biste uvesti trajne zdrave navike, osobito vezano uz san, prehranu i kretanje.

Evo kako dodatno pokrenuti detoks mozga.
 

1. Priuštite si dovoljno sati sna

Patite li od nesanice, vaš se mozak ne može adekvatno očistiti od toksina.

Najbolje što možete učiniti jest da idete na vrijeme spavati i da odspavate barem 7 ili 8 sati.

Za detoks je najvažniji duboki san, odnosno ne-REM faza sna (bez snova).

Dok spavate, cerebrospinalna tekućina ulazi u vaš mozak, a zatim uklanja iz njega otpadne tvari i toksine.

Moždane stanice se pritom smanje, a prostor između njih se poveća za 60 posto te tada se odvija proces uklanjanja opasnih nakupina beta-amiloida i drugih toksina.

Studije su pokazale da glimfatski sustav najbolje funkcionira u jednom položaju - dok spavamo na boku.

Nesanica pridonosi nakupljanju beta-amiloida i toksina te uvelike povećava rizik od neurodegenerativnih i drugih mentalnih oboljenja.

 

2. Budite tjelesno aktivni na svježem zraku

Odličan poticaj radu glimfatskog sustava možete dati i svakodnevnim kretanjem na svježem zraku te redovitom tjelovježbom.

To također poboljšava plastičnost mozga, što utječe na sposobnosti pamćenja i učenja.

Boravite u prirodi, u zelenom okruženju, to jako povoljno utječe na zdravlje mozga.

Također, kretanje i vježbanje poboljšat će i kvalitetu vašeg sna, a smanjit će se i razine stresa koji se negativno odražava na rad mozga.
 

3. Prakticirajte jogijsko duboko disanje

Tijekom vježbanja i dubljeg disanja cerebrospinalna tekućina snažnije cirkulira kroz kralježnicu i mozak te potiče čišćenje mozga i glimfatsku drenažu.  

Istraživanja su pokazala da duboko disanje kroz nos potiče cirkulaciju cerebrospinalne tekućine.

To se osobito odnosi na udisaje. Stoga, dišite duboko i polako te prakticirajte pranayamu, tehnike disanja iz joge.

Osim što poboljšava cirkulaciju, disanje kroz nos ujedno pridonosi stvaranju umirujućih, meditativnih alfa-valova u mozgu te poboljšava kognitivne funkcije.

 

4. Konzumirajte protuupalnu hranu

Zdravlje probavnog sustava u izravnoj je vezi s našim mentalnim zdravljem. Hrana koja u crijevima stvara upale negativno utječe i na mozak.

Hrana poput pržene i prerađene stvara toksine koji mogu rezultirati depresijom i tjeskobom.

Za optimalan rad i zdravlje mozga, konzumirajte organsku ili domaću hranu koja nije zasićena pesticidima i drugim toksinima.

Birajte protuupalne namirnice bogate biljnim proteinima, antioksidansima, vitaminima, mineralima i omega-3 masnim kiselinama.   

Također, za detoks mozga jedite hranu bogatu vitaminom C, bakrom i manganom (bobičasto voće, citrusi, spirulina, zeleno lisnato povrće, gljive)

Jelovnik obogatite:

• kruciferolima i tamnozelenim lisnatim povrćem
• mahunarkama
• korjenastim povrćem, poput mrkve i cikle
• protuupalnim začinima: kurkuma, đumbir, cimet, ružmarin, češnjak
• probioticima: kefir, kiseli kupus, domaći jogurt, kimchi
• zdravim masnoćama: sjemenke, orašasto voće, ulje avokada, kokosovo ulje

 

5. Povremeno postite

Za zdravlje mozga i cijelog organizma jako je važno da uvedete i povremeni post. To znači da u određene dane nećete jesti uopće ili ćete preskočiti jedan obrok (najbolje večeru).

Post vrlo povoljno utječe na mozak tako što smanjuje upale i oksidativni stres. Usto, djeluje i na određene štetne proteine koji su uključeni u preuranjeno starenje mozga.    

Želite li svom mozgu dati dodatni poticaj, s vremena na vrijeme možete uzimati i suplemente poput resveratrola, acetil L-karnitina, ginko bilobe ili kreatina.

Čišćenjem mozga od toksina, i vaše će tijelo živnuti. Primijetit ćete da odjednom imate više energije, da ste snažniji i bolje raspoloženi.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!