Mnoge vrste gljivica žive u ljudskom tijelu, uključujući i rod kvasaca poznat kao Candida.
Ovom rodu pripadaju stotine različitih vrsta gljivica, a najčešća je Candida albicans.
Ova gljivica je zapravo sastavni dio fiziološke flore na sluznicama zdravog organizma.
Obično se nalazi u gornjem dijelu dišnog sustava, u probavnom sustavu te na sluznici rodnice.
U normalnim razinama kandida nije opasna i vrlo rijetko izaziva zdravstvene probleme.
Međutim, nekontrolirano razmnožavanje ove gljivice se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima, poput:
- glavobolje
- kroničnog umora
- poteškoća s koncentracijom i pamćenjem
- bolesti kože, kostiju i zglobova
- tegoba jetre, slezene i bubrega
Dr. Tullio Simoncini je povezao prekomjerni rast candide u organizmu s pojavom raka. Više o tome možete pročitati ovdje.
Koji su okidači za razvoj candide u organizmu?
Ovoj gljivičnoj infekciji posebno su skloni oboljeli od dijabetesa, osobe s oslabljenim imunitetom, osobe na hormonskim i antibiotskim terapijama, trudnice te osobe izložene visokim razinama stresa.
Ako konzumirate prekomjerne količine nezdrave hrane i pića, također imate povećani rizik od razvija candide.
Kako otkriti rast candide u organizmu?
Abnormalne razine candide mogu se dijagnosticirati putem nekoliko laboratorijskih pretraga, primjerice uzimanjem brisa grla, uzorka stolice ili pretragom seruma krvi.
Prije provođenja neke od ovih pretraga povećana prisutnost candide se može vrlo jednostavno otkriti i jednostavnim kućnim testom o kojemu više možete pročitati ovdje.
Prva i osnovna radnja koju treba poduzeti za izlječenje od kandide je čišćenje organizma i promjena prehrambenih navika.
Istine i mitovi o anti-kandida dijeti
Neke od njih su pretjerano rigorozne te kao takve mogu biti prijetnja za zdravlje, budući da su određene namirnice ipak prijeko potrebne za normalno funkcioniranje organizma.
Primjerice, pravilo većine anti-kandida dijeta je suzdržavanje od voća, mnogih vrsta povrća, žitarica i mliječnih proizvoda.
Također, gotovo sve anti-kandida dijete strogo zabranjuju konzumaciju čak i malih koncentracija prirodnih šećera (primjerice iz voća), budući da se kandida "hrani" šećerima, odnosno da je visok udio šećera pogodan za njezin rast.
No, u krugovima stručnjaka alternativne medicine se sumnja u dobrobiti ovakvog načina prehrane.
Primjerice, zdravi domaći mliječni proizvodi ne predstavljaju pretjeranu prijetnju za oboljele od kandidijaze i da se ne bi trebali deklarirati kao strogo zabranjene namirnice.
Također, apsolutno suzdržavanje od šećera, čak i prirodnih, nije dobro za općenito zdravlje čovjeka te takva dijeta može prouzročiti više štete nego koristi.
Koja pravila moram slijediti na anti-kandida dijeti?
Sljedeća pravila prehrane pogoduju suzbijanju kandide, a istovremeno ne predstavljaju opasnost za vaše zdravlje.
- rafinirani šećer i proizvodi koji ga sadrže
- rafinirane žitarice
- proizvodi koji sadrže gluten
- procesirana i brza hrana, umjetna sladila
- kvasac
- hidrogenizirane masti i ulja
- kofein, čips, kava, alkoholna pića
- gazirani napitci i energetski napitci
- industrijske prerađevine i proizvodi krcati aditivima
- mahunarke
- škrobasto povrće,
- med
- sušeno voće i voće s visokim glikemijskim indeksom
- fermentirana hrana i probiotici
- sjemenke i orašasti plodovi
- bezglutenske integralne žitarice
- voće s niskim udjelom šećera
- povrće
- namirnice s visokim udjelom vlakana
- ekstra djevičanska ulja i maslaci
- biljni čajevi
- gljive
- hrana bogata omega-3 kiselinama
- himalajska sol
- papar, kurkuma, đumbir.
Osobito se preporučuje povećana konzumacija češnjaka, propolisa, cimeta, origana, ružmarina, majčine dušice te maslinovog i kokosovog ulja, zbog njihovog snažnog antigljivičnog djelovanja.
Opasnost od prirodnih šećera: mit ili istina?
Suprotno uvjerenjima modernih nutricionista, alternativni liječnici vjeruju da se prirodni izvori šećera, poput voća ne bi trebali potpuno isključiti iz jelovnika kod osoba oboljelih od kandidijaze.
To naravno ne znači da bi trebali doslovno navaliti na izvore prirodnih šećera, ali voće s niskim udjelom šećera svakako je dobrodošlo.
Dakle, voće s velikim udjelom šećera poput primjerice banana, dinja, grožđa, lubenice i kruške, zatim sušeno voće te prirodne voćne sokove, poželjno je konzumirati u manjim količinama.
Istovremeno se preporučuje konzumacija voća s niskim glikemijskim indeksom.
Ako ga ne pronađe, probit će crijevni zid i prijeći u krvotok kako bi pronašla neophodan izvor hrane, što je sa zdravstvenog gledišta vrlo nepoželjan scenarij.
Potpuno uklanjanje prirodnih šećera (poput voća i meda) iz prehrane, kod osoba s kandidom može zapravo pogoršati problem i uzrokovati sustavno širenje ove gljivice.
Osim toga, šećerna dijeta će podići hormone stresa, koji iscrpljuju nadbubrežnu žlijezdu, smanjuju hormone štitnjače i opterećuju organizam.
Prvih nekoliko mjeseci bez šećera dovest će do gubitka težine i eksplozije energije.
Međutim, nakon tog razdoblja hormoni stresa će oslabiti funkcionalnost štitnjače, što će rezultirati usporenim metabolizmom, umorom i debljanjem.
Leaky gut sindrom - najčešći uzrok rasta kandide
U novije vrijeme stručnjaci sve više upozoravaju na tijesnu vezu između rasta kandide i sindroma propusnosti crijeva.
Oni smatraju da je upravo ovaj sindrom jedan od najčešćih uzročnika "divljanja" kandide.
Sindrom propusnosti crijeva (eng. leaky gut) je poremećaj kojega karakterizira povećana propusnost crijevne stijenke.
Drugim riječima, uslijed slabljenja crijevne stijenke, na crijevima nastaju male rupice kroz koje neprobavljena hrana, bakterije, gljivice, virusi i toksini prodiru u krvotok.
Ovaj poremećaj ne samo što pogoduje rastu kandide, već pospješuje i razvoj brojnih bolesti.
Više o sindromu propusnih crijeva možete pročitati ovdje.
Prvi korak u suzbijanju bujanja kandide je liječenje ove neugodne probavne tegobe, odnosno jačanje crijevne stijenke.
Liječenje uključuje čišćenje organizma, povećan unos probiotika te općenito promjenu prehrambenih navika.
Promjena prehrambenih navika podrazumijeva izbjegavanje hrane i pića koja oštećuju crijevne stijenke i koja pospješuju propusnost crijeva.
To se prije svega odnosi na procesiranu hranu prepunu aditiva i konzervansa, GMO hranu, škrob, rafinirane žitarice, namirnice koje sadrži gluten, meso, industrijske mliječne proizvode te napitke poput kave, alkohola, gaziranih pića te svih ostalih namirnica koje su neprijatelji crijevne flore.
Izvori za ovaj članak uključuju:
[url=http://gnowfglins.com/]http://gnowfglins.com/[/url]
[url=https://empoweredsustenance.com/]https://empoweredsustenance.com/[/url]
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!


