Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja te označava obljetnicu rađanja modernog ekološkog pokreta 1970. godine.
Ideja za obilježavanjem ovog dana potječe od američkog senatora Gaylorda Nelsona, nakon što je svjedočio ekološkoj katastrofi izlijevanja nafte u Kaliforniji 1969. godine.
Upravo se 70-ih godina počela buditi svijest o potrebi očuvanja okoliša koji je, napretkom industrije, postajao sve ugroženiji.
Građani SAD-a organizirali su milijunske povorke kako bi upozorili ostatak svijeta na probleme koje industrijalizacija, zagađivanje i bezgranično izrabljivanje prirode nose sa sobom.
U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje počeo obilježavati 1990. godine.
Tada je osnovan i pokret Zelena akcija, uključen u probleme zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.
I ove se godine iskazuje zahvalnost našem planetu za sve što nam pruža, a naglasak je stavljen na očuvanje drveća i pošumljavanje.
Jedna od vodećih globalnih organizacija koja promiče svijest o očuvanju okoliša je Earth Day Mreža.
Njezina je misija proširiti ekološki pokret diljem svijeta.
Cilj je stvoriti zdravi, održivi okoliš te probuditi svijest o klimatskim promjenama, kako bi Zemlju zaštitili za buduće generacije.
Drveće je od izuzetne važnosti za zdravlje našeg planeta
Tema ovogodišnjeg 46. obilježavanja Dana našeg planeta je "Drveće za Zemlju".
Puno je razloga zašto drveće, a neki od najvažnijih su:
- Drveće pomaže u borbi protiv klimatskih promjena – upija višak štetnog ugljikova dioksida (CO2) iz atmosfere.
- Drveće pročišćava zrak koji udišemo – upija mirise i štetne plinove te filtrira čestice zraka tako da ih apsorbira na listovima i u kori.
- Drveće koristi čitavoj zajednici – dugoročno pridonosi u postizanju ekonomske i ekološke održivosti.
Zbog procesa deforestacije (krčenja šuma) te lošeg upravljanja šumama, Zemlja godišnje gubi oko 15 milijardi stabala.
S obzirom na to da se bliži jubilarni 50. rođendan ovog Međunarodnog dana (i to okrugle 2020. godine), Earth Day Mreža pokrenula je i jednu jako ambicioznu inicijativu.
Ta inicijativa je pošumljavanje, odnosno sadnja 7,8 milijardi stabala tijekom sljedećih 5 godina.
Pošumljavanje je umjetno stvaranje šuma sadnjom ili sjetvom na onim područjima na kojima stabla nisu izrasla prirodnim putem.
To je odličan način za povećanje postotka šuma na Zemlji, a samim time i stvaranje kisika neophodnog za život.
Kisik je imperativ za naš život, baš kao što je naše djelovanje imperativ za očuvanje okoliša - a time i ekološke ravnoteže.
Prednost drveća nije samo u kisiku koji stvara.
Stabla svojim korijenjem rahle tlo te pomažu razvoju ekosustava i razvoju bića, kukaca i životinja, koja u njemu obitavaju.
I vi se aktivno uključite - posadite stablo!
Želite li i vi aktivno pridonijeti obilježavanju Dana planeta Zemlje, posadite sa svojom obitelji drvo.
Jedno stablo u vlastitom dvorištu ili na sličnom mjestu može se činiti kao mali korak u očuvanju prirode, no uvijek je važno napraviti prvi korak.
Osim toga, drvo će vašoj djeci pružiti poseban osjećaj odrastanja uz "obiteljsko stablo".
To može biti paulovnija, najbrže rastuće drvo na svijetu, a ujedno i najlakše za održavanje, koje u samo godinu dana naraste čak 5 do 9 metara.
Na mjestu gdje je stabljika odrezana, automatski se formira nova, tako da za presađivanjem nema potrebe.
Cvjetovi paulovnije su lijepi te bogati nektarom i antioksidansima, a listovi apsorbiraju i do 10 puta više ugljikovog dioksida od prosječnog drveta.
Uz to, iz zemlje crpi teške metale, obnavlja tlo nakon erozije i kultivira gnojišta.
Naravno, možete se odlučiti i za neko drugo drvo.
Može to biti i omiljena voćka vašeg djeteta, ovisno o klimatskom području u kojem se nalazite.
Kontinentalci mogu posaditi stablo jabuke, kruške, šljive ili oraha, dok se oni s mediteranskog područja mogu odlučiti za mandarinu, limun, breskvu ili naranču.
To je odličan način da vašem djetetu odmalena usadite ljubav prema prirodi i okolišu, a i za nekoliko godina – u vrtu ćete imati vlastito svježe, domaće voće s voćke koju ste sami posadili!
Kada bi svaka obitelj u Hrvatskoj posadila samo jedno stablo, to bi značilo da je svijet bogatiji za približno pola milijuna raznovrsnih stabala.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!


