pripremio: Ozren Podnar

Aspirin - smrtonosni lijek nadohvat vaše ruke

Prati nas i na društvenim mrežama!

Aspirin je jedan od najpoznatijih analgetika i antipiretika. 

Najčešće se koristi za smanjenje bolova i tjelesne temperature, no u današnje vrijeme sve je češća njegova primjena kod starijih osoba u svrhu prevencije moždanog i srčanog udara.

Dostupan je bez liječničkog recepta, a u medicinskoj je upotrebi od 1899., kad ga je na tržište izbacio njemački Bayer.   

Djelatna je tvar u Aspirinu i istovjetnim lijekovima koji se prodaju pod drugim tržišnim nazivima acetilsalicilna kiselina.  

Budući da je dostupan u gotovo svim ljekarnama i drugim trgovinama, mnogi  smatraju Aspirin iznimno sigurnim lijekom. No, je li to doista tako?

Prodaja pojedinih lijekova bez recepta i njihova široka dostupnost ne znači i da su zdravstveno bezazleni.

Nuspojave Aspirina

Od brojnih nuspojava primjene Aspirina, neke su manje štetne, a druge, poput krvarenja i čireva, mogu dovesti do hospitalizacije ili smrtnog ishoda. 

Štoviše, sedamdesetih godina zbog nuspojava aspirin je uvršten na popis deset najopasnijih lijekova. 

Danas Aspirin više nije na popisu najštetnijih lijekova, no nije zato što je postao manje štetan već zbog toga što danas koristimo još opasnije preparate. 

U nastavku donosimo neke od češćih nuspojava primjene Aspirina.

Rak gušterače

Zabrinutost javnosti izazvalo je otkriće da bi Aspirin mogao biti jedan od uzročnika raka gušterače. 

Novija istraživanja pokazuju da osobe koje ga dulje vrijeme redovito koriste imaju 86% veće izglede za razvoj ove smrtonosne bolesti.  

Rak gušterače jedna je od medicinski najizazovnijih bolesti današnjice, sa stopom smrtnosti od čak 95%.

Zabrinutost oko potencijalne štetnosti acetilsalicilne kiseline potaknula je klinička studija provedena na 87.000 žena u SAD-u.  

Studija je pokazala da je rizik od razvoja raka gušterače bio za 58% veći kod žena koje su uzimale nekoliko tableta Aspirina tjedno u razdoblju od dvadeset godina u odnosu  na one koje su ga rijetko konzumirale ili ga uopće nisu koristile. 

Rizik od razvoja raka gušterače povećavao se razmjerno dozi lijeka. Žene koje su uzimale 14 ili više tableta Aspirina tjedno imale su za 85% veće izglede za razvoj raka gušterače od onih koje ga uopće nisu uzimale. 

Čini se da dugotrajna upotreba Aspirina povećava rizik od razvoja raka gušterače. Preporuke zdravstvenih ustanova i njihovih djelatnika valja pažljivo razmotriti i jasno istaknuti sve prednosti i nedostatke primjene ovog lijeka - poručuju autori  studije koju je objavio američki Nacionalni institut za istraživanje raka.

Astma izazvana Aspirinom

Astma izazvana prekomjernom upotrebom acetilsalicilne kiseline prilično je česta nuspojava primjene Aspirina. Za kronične astmatičare kombinacija astme i ovog lijeka može biti pogubna.

Aspirin ne samo što pogoršava stanje astme već doslovno potiče astmatične napadaje, koji mogu završiti kobnim ishodom. Oko 10% odraslih i manji postotak djece ima astmu izazvanu Aspirinom.

Neke su studije proučavale teške slučajeve oboljelih od astme koji su hospitalizirani i stavljeni na respirator. Između 8% i 14% tih pacijenata imalo je astmu izazvanu Aspirinom.

Ovaj je podatak malo poznat i samim astmatičarima.

Makularna degeneracija

Makularna degeneracija vodeći je uzrok sljepoće kod ljudi starijih od 50 godina. Pogađa mrežnicu oka i postupno zamagljuje centralni vid, čime otežava čitanje i uočavanje detalja. 

Novija istraživanja pokazuju da redovita upotreba Aspirina povećava rizik od razvoja degeneracije žute pjege oka.  

To je razlog za zabrinutost jer petina odraslih redovito konzumira acetilsalicilnu kiselinu, uglavnom radi prevencije. 

Studija objavljena u časopisu The Journal of the American Medical Association pokazuje da redovito korištenje Aspirina udvostručuje rizik od neovaskularne makularne degeneracije - najtežeg oblika ove bolesti. 

To bi trebalo imati na umu pri razmatranju mogućih komplikacija s vidom, smatra dr. Barbara Klein, voditeljica istraživanja i profesorica oftalmologije na Sveučilištu Wisonsin-Madison.

Reyev sindrom

Ovo je rijetka, ali vrlo ozbiljna nuspojava uzimanja Aspirina.

Reyev sindrom je encefalopatija, odnosno oštećenje mozga koje brzo napreduje, a simptomi su mu povraćanje, grčevi, konfuzija i nesvjestica.  

Iako se sindrom pojavljuje i neovisno o upotrebi tog lijeka, primijećen je ponajviše kod djece koja su primila Aspirin uslijed virusne infekcije. 

Roditeljima se preporučuje izbjegavanje upotrebe acetilsalicilne kiseline kod dječjih virusnih infekcija i povišene temperature.
 

Krvarenje

Krvarenje je jedna od najpoznatijih i najozbiljnijih nuspojava uzimanja Aspirina, no o njoj se ne vodi dovoljno računa dokle god nema simptoma.  

Čak i uz liječničku preporuku za uzimanje acetilsalicilne kiseline, njena dnevna konzumacija povećava rizik od krvarenja za čak 70%. 

Budući da Aspirin razrjeđuje krv i nadražuje želudac, njegova učestala primjena može dovesti do oštećenja želučane sluznice i tankog crijeva te pojave čireva i krvarenja. 

Čirevi katkad krvare vrlo sporo pa su neprimjetni dok ne nastupi anemija, no mogu i obilno prokrvariti, što zahtijeva hitnu liječničku intervenciju, infuzije i hospitalizaciju. 

U nekim je slučajevima krvarenje tako obilno da završava smrtnim ishodom. 

Mnogi su pacijenti osjetljivi na krvarenje uzrokovano Aspirinom pa im se preporučuje izbjegavanje tog lijeka.

Stariji pacijenti najugroženiji

Prema jednoj studiji rizik od obilnog krvarenja i smrti uzrokovane dugotrajnom upotrebom Aspirina značajno je veći nego što se pretpostavljalo, osobito kod starijih od 75 godina, koji čine rizičnu populaciju. 

U Ujedinjenom Kraljevstvu oko 40% posto ljudi iz ove dobne skupine uzima Aspirin svakodnevno, a njegova dugoročna terapija propisuje se pacijentima koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar. 

Studija koju je proveo profesor Peter Rothwell sa Sveučilišta Oxford i koja je objavljena u časopisu Lancet dovela je u sumnju uputnost upotrebe Aspirina kod pacijenata starijih od 75 godina. 

Rizik od teškog krvarenja nakon uzimanja Aspirina je vrlo velik kod populacije starije od 75 godina, - kaže Rothwell.

Izvor korišteni u pripremi ovog članka uključuju:
[url=http://www.side-effects-site.com/]http://www.side-effects-site.com/[/url]
[url=https://www.theguardian.com/science/]https://www.theguardian.com/science/[/url]
[url=http://www.dailymail.co.uk]http://www.dailymail.co.uk[/url]
[url=https://well.blogs.nytimes.com/]https://well.blogs.nytimes.com/[/url]
[url=https://www.healthline.com/]https://www.healthline.com/[/url]
[url=http://www.cybermed.hr]http://www.cybermed.hr[/url]

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!