U stresnim i neizvjesnim vremenima u kojima živimo, posebice otkako nas je pritisla skupoća, vlasnike vrtova smatramo pravim sretnicima.
Vrtlarenje, nasreću, postaje sve popularnije tako da i po gradovima niče sve veći broj malih parcela s obradivim komadima zemlje.
Mnogi svoje male vrtove uređuju čak i na balkonima i terasama zgrada.
Osim što je oaza domaće kvalitetne hrane, kakvu zasigurno nećemo naći u supermarketima, vrt nam pruža i puno više od toga.
Svatko tko ima svoj komadić zemlje, koliko god on mali bio, već je upoznat s brojnim pozitivnim učincima boravka i rada na njemu - od boljeg fizičkog zdravlja do boljeg raspoloženja.
Hortikulturalna terapija
Ekološki psiholozi kažu da je sadnja i uzgoj biljaka duboko emocionalan proces koji angažira sva naša osjetila te nam upravo zato pruža osjećaj ispunjenja, radosti i svrhe.
Zahvaljujući brojnim dobrobitima vrtlarenja za ljudsko zdravlje, tu aktivnost slobodno možemo nazivati i terapijom.
Danas se sve više govori o hortikulturalnoj terapiji.
To je poseban način liječenja i unapređenja mentalnog i fizičkog zdravlja koji uključuje boravak i rad u vrtu, a provodi se uz pomoć osposobljenog rehabilitacijskog terapeuta.
U sklopu bolnica i lječilišta postoje i terapeutski vrtovi u kojima borave kronično oboljeli pacijenti. Vrtlarenje se pokazalo kao odlična terapija i za oboljele od astme, dijabetesa, artritisa i demencije.
Povijest vrtne terapije
Premda hortikulturalnu terapiju smatramo nečim novim, ona je proistekla iz drevnog načina liječenja i unapređenja mentalnog i fizičkog zdravlja.
Jedina je razlika u tome što se u davna vremena primjena vrta u terapijske svrhe nije tako nazivala.
Primjerice, postoje zapisi koji potvrđuju da su se u drevnoj Mezopotamiji dvije tisuće godina prije nove ere primjenjivale vrtlarske tehnike s ciljem smirivanja uma.
U starom Egiptu je postojala praksa da se osobe s mentalnim teškoćama šalje u šetnju vrtom.
I u srednjem vijeku je postojao običaj sadnje biljaka unutar samostanskih zidina jer je takav zeleni ambijent pomagao ljudima koji pate od melankolije.
Dr. Benjamin Rush, jedan od potpisnika Deklaracije nezavisnosti, u 19. je stoljeću ukazao na brojne pozitivne učinke rada na zemlji na mentalno zdravlje pacijenata.
Poslije Prvog svjetskog rata i veterane se uspješno liječilo upravo radom u vrtu i na polju.
Dobrobiti vrtlarenja
Odlična anti-stres terapija
Već sam pogled na vrt u nama stvara osjećaj opuštenosti i relaksacije.
Boraviti u njemu, kretati se između gredica i promatrati sve ono bogatstvo koje nam zemlja daje briše sve tragove stresa.
Istraživanja su pokazala da vrtlarenje snižava razine kortizola, hormona stresa.
Otkriveno je i da bakterije iz zemlje povećavaju otpornost čovjeka na stres.
Izvrsno djeluje na mentalno zdravlje i raspoloženje
Sam proces plijevljenja, sjetve, sadnje, okopavanja ima povoljan učinak na mentalno zdravlje.
Vrtlarenje pozitivno utječe na stanje uma, bilo da se radi o smanjenju anksioznosti, ublažavanju simptoma depresije ili pak općenito o povećanju osjećaja zadovoljstva životom.
Studije su pokazale da boravak u vrtu, na prirodnoj svjetlosti i svježem zraku, vraća dobro raspoloženje jer potiče lučenje hormona sreće serotonina i endorfina.
Usto, pruža osjećaj svrhe. Zaista je sreća promatrati kako iz malog sjemena ili sadnice niču rajčica, krumpir i salata.
Snaži mišiće i poboljšava fleksibilnost
Kada ste veći dio dana zaposleni oko radova u vrtu i stalno ste u pokretu, to poboljšava i vaše fizičko zdravlje.
Postajete fleksibilniji i vaši mišići dodatno jačaju, osobito ako upotrebljavate alat koji zahtijeva i veću tjelesnu snagu.
Kopanje je, primjerice, izvrsna kardio vježba! A pritom vježbu spajate s nečim korisnim.
Kad su radovi u vrtu intenzivniji, možete sagorjeti jednak, ako ne i veći broj kalorija nego da ste vježbali u teretani. Stoga, vrt vam itekako može pomoći i da očuvate dobru liniju.
Podiže imunitet i pomaže u očuvanju cjelokupnog zdravlja
Rad u vrtu uključuje boravak na suncu i svježem zraku, što uvelike podiže imunitet.
Na imunitet i zdravlje itekako povoljno utječe i zdrava hrana koju ubiremo u vlastitom vrtu.
Vrt nas opskrbljuje uvijek svježim namirnicama koje su bogate ne samo klorofilom nego i brojnim vitaminima i mineralima koji su potrebni našem tijelu.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!


