Pripremila: Anja Hudoletnjak |
Napitak od cikorije – šalica zdravlja i užitka |
|
Cikorija (lat. Cichorium intybus) višegodišnja je biljka poznata i pod nazivima radič, obična vodopija, plavulja, kažiput i konjska trava.
Za njezina ljekovita svojstva znali su još stari Grci, Rimljani i Egipćani, koji su je izuzetno cijenili. Primjenjivala se u liječenju žutice, bolesti jetre, gihta i reumatizma.
Iako se cikorija može jesti na salatu ili kao dodatak različitim jelima, ona je najpoznatija kao napitak, točnije kao zamjena za kavu.
Još u 19. stoljeću Francuzi su je počeli uzgajati i piti kao dodatak kavi ili samostalno.
Zahvaljujući okusu sličnom kavi i niskoj cijeni, napitak od ove biljke postao je izuzetno popularan i proširio se diljem svijeta.
Ljekovita svojstva cikorije
Cikorija sadrži inulin, pektine, askorbinsku kiselinu, bjelančevine, ugljikohidrate, gorke tvari te vitamine A i C. Od minerala sadrži magnezij, kalij, željezo i mangan.
Gorke tvari laktupikrin i laktucin imaju analgetičko i sedativno djelovanje.
Zahvaljujući navedenom nutritivnom sastavu (osobito gorkim tvarima, inulinu i kaliju), cikorija je vrlo ljekovita i pomaže kod brojnih bolesti.
Smanjuje rizik od srčanih bolesti
Inulin, jedna od sastavnih tvari cikorije, smanjuje razinu LDL kolesterola u krvi.
Regulacijom kolesterola smanjuje se rizik od srčanih oboljenja, visokog krvnog tlaka te srčanog i moždanog udara.
Pomaže kod probavnih smetnji
Osim što inulin pomaže kod regulacije kolesterola, on je izuzetno važan i za probavu.
Pomaže kod refluksa kiseline, žgaravice, zatvora i ostalih probavnih tegoba. Poboljšava crijevnu peristaltiku i izlučivanje želučanih sokova.
U časopisu International Journal of Food Sciences and Nutrition objavljen je podatak o utjecaju cikorije na probavu. Nakon 28 dana svakodnevne konzumacije cikorije ispitanici su potvrdili da više nemaju problema sa zatvorom i da im je probava puno bolja.
Smanjuje stres
Poznato je da kava kao kofeinski napitak povećava stres i lučenje kortizola.
Cikorija kao njezina zdrava zamjena, zahvaljujući likticinu, djeluje sedativno, a to znači da smiruje tijelo i um.
Njezinom konzumacijom smanjit ćete stres, anksioznost, nemir i nesanicu.
Štiti od degenerativnih bolesti
Cikorija je bogata prirodnim antioksidansima i pomaže u uklanjanju opasnih slobodnih radikala.
Na taj način štiti od prijevremenog starenja i mnogih degenerativnih bolesti.
Smanjuje bolove kod artritisa
Cikorija se od davnina primjenjuje kao pomoć kod artritisa. Njezino protuupalno djelovanje potvrdila su i brojna istraživanja.
Ova biljka općenito smanjuje bol, a osobito pomaže kod bolova u mišićima i zglobovima.
Pomaže kod mršavljenja te je izvrstan izbor za dijabetičare
Cikorija sadrži oligofruktozu i inulin, koji sudjeluju u regulaciji grelina, hormona gladi. Regulacijom i smanjenjem količine tog hormona smanjuje se osjećaj gladi i stalna potreba za hranom.
Zahvaljujući oligofruktozi i inulinu, cikorija stvara osjećaj sitosti i pomaže kod mršavljenja.
Budući da je riječ o beskofeinskom napitku koji sadrži inulin, cikorija je pogodna i za dijabetičare.
Inulin se u organizmu pretvara u fruktozu te samim time pomaže u regulaciji i održavanju normalnih razina šećera u krvi.
Ljekovito djelovanje cikorije:
• poboljšava rad jetre, žučnog mjehura i bubrega
• jača imunosni sustav
• smanjuje stres i nervozu
• obnavlja krv
• poboljšava rad metabolizma
• pomaže u borbi protiv kandide
• smiruje i ublažava bolove
• poboljšava rad želučanih i probavnih žlijezda
• potiče probavu, pražnjenje crijeva i uklanjanje crijevnih parazita
• regulira kolesterol i masnoće u krvi
• potiče detoksikaciju organizma
• pomaže kod dijabetesa
• ublažava ekcem
• pomaže kod gihta i reume
Kako pripremiti kavu od cikorije
Biljna kava od cikorije priprema se na sličan način kao i turska kava.
Najbolje je da sami uberete korijen, osušite ga, sameljete i potom iskoristite za kavu.
Na jednu šalicu vode (250 – 300 ml) ide jedna žličica cikorije.
Cikoriju odmah stavite u hladnu vodu i nakon što voda zavrije, ostavite je na štednjaku još nekoliko minuta.
Pričekajte da se talog slegne, a zatim, po želji, možete dodati cimet, med, agavin sok ili javorov sirup.
Prema starim običajima, cikorija se kuhala s mljevenim žirom, ječmom ili raži.
Berba i uzgoj
Cikorija raste na području gotovo cijele Europe, i to na neobrađenim površinama, pokraj staza i putova, na pašnjacima, livadama i u šumama.
Stabljika je uspravna, drvenasta i razgranata u gornjem dijelu. Može doseći visinu do jednog metra. Listovi su dugački i nalikuju listovima maslačka.
Cikorija cvate od lipnja do listopada, a cvjetovi su svijetloplavi.
Ako želite cikoriju imati kod kuće, valja je posijati u rano proljeće, sredinom travnja.
Obično se upotrebljavaju listovi i korijen.
Pripazite da je područje na kojem berete cikoriju daleko od prometnica, tvornica i ostalih izvora onečišćenja.
Listovi se beru u proljeće prije cvatnje i jedu se kuhani kao prilog ili na salatu. Korijen se vadi u proljeće ili jesen te se potom suši i melje za kavu.
Što se tiče samog postupka sušenja, bitno je korijen dobro očistiti, narezati po dužini, staviti na konac i smjestiti na vjetrovito mjesto.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
