Pripremila: Svetlana Pasarić |
Kirurgija u drevnim civilizacijama |
|
Ponekad mislimo da alternativna medicina uključuje samo neinvazivne metode - čišćenje organizma, primjenu ljekovitih biljaka, post, masažu.
Možda ćete se iznenaditi kada saznate da je kirurgija dio alternativne medicine.
Kirurški zahvati nisu izmišljeni u 20-om stoljeću.
Kirurgija je drevna znanost koja postoji već nekoliko tisuća godina.
Drevne Maje, Inke, Egipćani, Grci, Kinezi i Indijci su imali dobro znanje kirurgije i primjenjivali ju kada je to bilo potrebno.
Drevne civilizacije su koristile kirurgiju u mnoge svrhe: kod ozljeda i prijeloma, za uklanjanje cista i tumora, za popravljanje zubi, kod komplikacija tijekom poroda, čak i za uljepšavanje.
Drevni kirurzi imali su alate od prirodnih materijala poput dragog i poludragog kamena, drveta, lišća, grančica, puzavica.
Da bi spriječili bol i infekciju, koristili su ljekovito bilje i akupunkturne točke. Znali su i kako zaustaviti krvarenje tijekom operacije.
Što je kirurgija?
Kirurgija (od Grčkog cheirourgikē, Lat. chirurgiae, što znači "ručni rad") je drevna znanost o operativnim zahvatima koji kirurg izvodi ručno, uz pomoć posebnih alata.
U naše vrijeme pojavila se i robotska kirurgija, gdje operaciju izvode roboti.
Francuski kirurg 16. stoljeća Ambroise Pare je rekao: "Kirurgija može ukloniti višak, popuniti nedostatak, razdvojiti to što je spojeno i spojiti to, što je razdvojeno. Kirurgija može namjestiti to, što je iščašeno i ispraviti urođene mane."
Kirurgija se primjenjuje za:
- liječenje i dijagnostiku
- liječenje životinja
- popravljanje zubi
- prevenciju bolesti
-
poboljšanje izgleda (estetska kirurgija).
Kirurgija u ayurvedi
Najstarije zabilješke o kirurgiji pronalazimo u drevnim ayurvedskim tekstovima.
Kirurgija (Shalya Chikitsa) je jedna od 8 grana ayurvede. Osnivač ayurvedske kirurgije je Šušruta - drevni mudrac i liječnik.
Iz njegovog traktata "Šušruta Samhita" saznajemo o tome da su još prije nekoliko tisuća godina u Indiji izvodili najkompleksnije kirurške zahvate poput uklanjanja žučnog kamenca i tumora.
U originalnom tekstu "Šušruta samhite" čitamo o cijelom nizu kirurških metoda koje uključuju operacije tumora, liječenje prijeloma i ozljeda, pomoć kod komplikacija tijekom poroda, operacije crijeva, čak i estetske operacije.
Čaraka, najpoznatiji ayurvedski liječnik, je također preporučivao kirurgiju kod hemeroida, cisti, čireva, prolapsa rektuma, kamenca, katarakte, zadržavanja mokraće.
Instrumenti, koje su koristili ayurvedski liječnici, bili su izrađeni od kamena, drveta, grančica, lišća i drugog prirodnog materijala.
Kod mnogih bolesti koje su zahtijevale hitno liječenje ayurvedska kirurgija je nudila brzu i učinkovitu pomoć.
Shalya Chikitsa je bila popularna zato što je davala brzo olakšanje.
Zanimljivo je da je sam pojam o plastičnoj kirurgiji stigao na Zapad preko ayurvede, nakon što je mjesni ayurvedski liječnik rekonstruirao nos britanskom vojniku Kovaskom.
Upravo zato se Šušruta smatra ocem moderne plastične kirurgije.
Kirurgija u drevnom Egiptu
Papirusi pronađeni u Egiptu svjedoče o tome da su drevni Egipćani imali odlično znanje anatomije i primjenjivali kirurgiju.
Prvi traktat o kirurgiji je napisao Imhotep, vizir faraona Djosera - liječnik, svećenik, astronom i arhitekt.
Imhotep je bio toliko štovan zbog njegovog znanja da su ga smatrali Egipatskim bogom medicine.
Papirus Ebers (najstariji traktat o medicini, 1500 p.n.e) sadrži najvažnije medicinske informacije toga vremena - opis bolesti, recepte, popis ljekovitog bilja i kirurških zahvata.
Naprimjer, u njemu je opisano kako liječiti ujede krokodila i ozbiljne opekline te kako operirati tumore i ciste.
U papirusu Edwin Smith (1600 p.n.e) opisani su kirurški zahvati u slučaju ozljeda i trauma. Papirus sadrži precizne informacije o anatomiji i operacijama na različitim dijelovima tijela, posebice kralježnici.
Da bi spriječili infekciju tijekom operacije, Egipćani su koristili prirodne antiseptike, naprimjer lišće i koru vrbe.
Kirurgija Maya
Civilizacija drevnih Maya je bila vrlo razvijena - poznavali su umjetnost, matematiku, astronomiju, filozofiju, građevinarstvo.
Naravno da je takva kultura morala imati i dobro poznavanje medicine.
Medicina drevnih Maya je bila spojem znanosti i religije. Liječiti su mogli samo svećenici koji su naslijedili svoj položaj i dobivali opsežnu edukaciju.
Maye su iskusno šivale rane ljudskom kosom, liječili prijelome, koristili su čak i gips. Bili su iskusni zubari, pravili su proteze od nefrita i tirkiza te plombe od pirita.
Za operacije su koristili opsidijanske oštrice. U nekim poznatim svjetskim klinikama i dan danas koriste opsidijanske noževe, zato što ostavljaju tanji rez i pomažu bržem zacjeljivanju rana.
Na pronađenim lubanjama drevnih Maya se vide i tragovi trepanacije - otvaranja lubanje za izvođenje operacija na mozgu.
Kirurgija drevnih Inka
I drevne Inke su koristile kirurgiju. Prisjetite se Tumia - poznatog medicinskog instrumenta s kojim su Inke radili operacije na mozgu.
Istraživanja razotkrivaju da su Inke bile iskusnim kirurzima. Stopa preživljavanja pacijenata nakon operacije mozga je bila 80-90%.
Moderni znanstvenici smatraju ovo pravim "čudom" s obzirom na to da tada nisu postojali moderni instrumenti i lijekovi protiv bolova, krvarenja i infekcija.
Ove drevne civilizacije su imale opširno znanje medicine. Poznavali su ljekovito bilje i bili iskusni u pripremanju prirodnih lijekova.
Živjeli su zdravim životom. Bili su puno zdraviji nego što smo mi sada.
Međutim, poznavali su i koristili kirurgiju, kada je to bilo neophodno.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
