Zagađeni zrak - okidač za milijune novih slučajeva dijabetesa u svijetu |
|
Dijabetes je danas jedna od najbrže rastućih bolesti, koja pogađa više od 420 milijuna ljudi diljem svijeta.
Iako znamo da šećerna bolest uglavnom nastaje zbog stresa, loše prehrane i debljine, pokazalo se da postoji još jedan snažan faktor koji joj pridonosi, a to su - polutanti iz zraka.
Procjenjuje se da oko 90 posto svjetske populacije udiše onečišćeni zrak te se oko 7 milijuna smrtnih slučajeva pripisuje upravo zagađenju zraka.
Veza između zagađenja i dijabetesa
Onečišćenje zraka jedan je od glavnih okidača za najrazličitija teška oboljenja i krivac za brojne preuranjene smrti u svijetu.
Potvrdilo je to 40 znanstvenika koji su surađivali na istraživanjima provedenim u 130 zemalja svijeta.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), udisanje zagađenog zraka znatno povećava rizik od:
- dijabetesa
- raka pluća
- moždanog udara
- srčanih bolesti
- bubrežnih oboljenja
Znanstvenici s Washington University School of Medicine otkrili su usku vezu između onečišćenja zraka i dijabetesa tipa 2.
Zabrinjavajuća studija vezana uz tu temu nedavno je objavljena i u The Lancet Planetary Healthu.
Preko upalnih stanja do šećerne bolesti
Iako se još ne zna točan mehanizam koji bi objasnio kako točno zagađenje dovodi do dijabetesa, zna se da ono smanjuje proizvodnju inzulina, povećava upalna stanja te smanjuje sposobnost organizma da glukozu pretvara u energiju, što je iznimno bitno za održavanje zdravlja.
Fine čestice čađe, dima i smoga, koje su manje od 2,5 mikrometra u promjeru, nakon što ih udahnemo, lako prodru kroz naša plućna tkiva. Zatim dospijevaju u druge organe, gdje stvaraju podlogu za kronična upalna stanja i postaju okidači za bolesti poput dijabetesa.
Američki su znanstvenici otkrili da je dovoljno svega 2-3 mjeseca biti izložen onečišćenjima u zraku da bi se stvorila podloga za pojavu šećerne bolesti, a to osobito vrijedi za pretile osobe.
Problem najviše pogađa najsiromašnije
Problemom onečišćenja osobito su pogođene siromašne zemlje poput Indije, Afganistana i Indonezije, dok se u bogatijim zemljama puno češće provodi kontrola kvalitete zraka i preventivne mjere radi očuvanja zdravlja.
No, ono što dodatno zabrinjava jest i činjenica da te štetne čestice i polutanti „putuju“iz zemlje u zemlju, s kontinenta na kontinent, jer za njih ne postoje granice.
Pa tako, primjerice, onečišćenje zraka koje je nastalo u Aziji s vremenom se premjesti i do kalifornijske obale.
Mi smo i zrak koji dišemo!
Koliko na naše zdravlje utječe zrak koji dišemo, potvrđuje i dr. Ziyad Al-Aly, profesor na Sveučilištu Washingtonu, koji kaže:
„Cijelo vrijeme govorimo ljudima: ako jedete lošu hranu, to šteti vašem zdravlju. Vi ste ono što jedete, vi ste ono što pijete i, zaista, vi ste ono što dišete. Ono što udišete doista snažno utječe na vaše zdravlje.“
Studija provedena još 2016. godine pokazala je da je oko 14 posto novootkrivenih slučajeva dijabetesa tipa 2 usko povezano s polutantima u zraku koje su te osobe udisale.
Previsoka prihvatljiva razina onečišćenja!
Istraživanja su otkrila i to da je ono što smatramo ekološki prihvatljivom razinom zagađenja zapravo neprihvatljivo za naše zdravlje – ona iznosi čak 12 mikrograma sitnih čestica po kubičnom metru zraka.
S druge strane, studija je pokazala da rizik od pojave dijabetesa počinje rasti već kad je osoba izložena količini od 2,4 mikrograma tih čestica.
Druga je studija pokazala da je oko 20% osoba koje su bile izložene količini od 5 do 10 mikrograma sitnih čestica po kubičnom metru zraka razvilo dijabetes.
Dakle, prihvatljiva razina onečišćenja trebala bi biti puno niža i tada bismo mogli reći da zrak koji udišemo ne povećava rizik od dijabetesa.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
