Uz magnezij, jod je još jedan od esencijalnih minerala presudnih za ljudsko zdravlje.

Premda se jod najčešće spominje vezano uz pravilan rad štitnjače, njegova je uloga i puno veća.

Taj je mineral glavna građevna komponenta hormona štitne žlijezde trijodtironina (T3) i tiroksina (T4). Štitnjača koristi jod u stvaranju tih hormona.

Hormoni T3 i T4, koji ovise o dovoljnim količinama joda u organizmu, reguliraju metaboličke funkcije većine stanica te igraju važnu ulogu u ranom razvoju većine organa, posebice mozga.

Ako u organizmu nedostaje joda, smanjuje se lučenje hormona štitnjače, što se negativno odražava na jetru, srce, mozak, bubrege i mišiće.

Manjak joda ugrožava rad cijelog organizma jer o njemu ovise i druge žlijezde, ne samo štitnjača.
 

Problem manjka joda

Nažalost, istraživanja su pokazala da su se u posljednjih 30 godina razine joda u prehrani smanjile za čak 50 posto.

Stoga i nije čudno što više od 70 posto svjetske populacije pati od manjka ovog ključnog minerala u tragovima.

Najčešća oboljenja i poremećaji koji mogu nastati kao rezultat nedostatka joda su hipotireoza, gušavost, fibrocistične dojke, rak dojke, ateroskleroza, problemi s plodnošću te povećana smrtnost u dojenčadi.  

Zanimljivo je i to što se kod nekih ljudi kojima je bila dijagnosticirana fibromialgija zapravo radilo o nedostatku joda.

Oni su svoj zdravstveni problem riješili tako što su znatno povećali unos ovog važnog mikrominerala.  
 

Simptomi koji ukazuju na manjak joda u organizmu:

• depresija i bezvoljnost
• glavobolja
• suha koža
• umor i letargija
• otežano pamćenje
• menstrualne tegobe
• ponavljajuće infekcije
• neobjašnjivo debljanje
• hladne ruke i stopala
• preosjetljivost na hladnoću
• zatvor
• izmaglica
• kratkoća daha
• slabost u mišićima
• ukočenost zglobova
• oslabljeni rad bubrega

Preporučeni dnevni unos joda

Preporučene dnevne doze joda najčešće se navode u mikrogramima.

Primjerice za djecu od 1 do 8 godina preporučena doza je 90 mcg, za one od 9 do 13 godina - 120 mcg, za starije od 14 godina ta količina iznosi 150 mcg, a za trudnice i dojilje - 290 mcg.

Međutim, treba znati da se te doze dovoljne samo za pravilan rad štitnjače kako bi se izbjegla bolest gušavosti.

No i sve druge žlijezde u tijelu ovise o jodu, stoga bi njegov unos trebao biti puno veći od preporučenog.

Ne trebate strahovati od eventualnih posljedica čak i znatno većeg unosa ovog minerala u organizam.

Poznato je da Japanci putem svoje prehrane bazirane na morskim algama svaki dan unesu u organizam čak od 10 do 15 miligrama joda a da su pritom iznimno vitalni i zdravi te nemaju nikakvih zdravstvenih problema koji se dovode u vezu s viškom joda.

Neki navode da je gornja dopuštena granica unosa joda putem suplemenata i hrane 1100 mcg, no Japanci nam pokazuju da je ta granica zapravo i puno viša.

Dr. Ken D. Berry, američki liječnik, preporučuje uzimanje čak 1-3 miligrama joda na dan.

Jod je zaista izuzetno važan mineral s kojim, kako se čini, osobito u današnje vrijeme, teško da možemo pretjerati.     

Jod – iznimno važan za novorođenčad!

Danas je u svijetu vrlo raširen problem manjka joda kod trudnica.

Taj se problem smatra vodećim uzrokom oštećenja mozga kod novorođenčadi, smanjenog kvocijenta inteligencije kod djece te ADHD-a.

Vrlo je važno da majka doji dijete jer se jod prenosi u djetetov organizam i putem majčina mlijeka (za to je bitno i da majka unosi u organizam dovoljne količine joda).

O jodu ovise ne samo rast i razvoj mozga kod djece nego i moždane funkcije kod odraslih.      
 

Najbolji izvori i načini uzimanja joda  

Jodom najviše obiluje morska hrana.

Kako biste povećali unos joda, svakako jedite namirnice bogate tim mineralom, primjerice morske alge kao što su wakame, kelp, nori…

Od svih vrsta, kelp alge imaju najviše razine joda!

Ako ne želite konzumirati alge u sklopu vašeg jelovnika, možete ih uzimati i u kapsulama i prahu.

Jodom su bogate i brusnice, a sadrže ga i obični jogurt, pečeni krumpir s korom, grah, cjelovite žitarice i sušene šljive.

Hranu također možete začiniti morskom solju koja sadrži jod.   
 

Pripazite na goitrogene namirnice

Ako imate problema sa štitnjačom, nikako ne biste smjeli jesti sirovo povrće roda Brassica, poput brokule, prokulica, kelja i kupusa.

U sirovom obliku oni sadrže goitrogene - tvari koje smanjuju apsorpciju joda.

Stoga, prije konzumacije takvog povrća, skuhajte ga na pari jer se na taj način potpuno uništavaju goitrogeni.

Želite li biti sigurni da unosite dovoljno joda, nabavite i neke zdrave prirodne proizvode, poput Lugolove i Jadrankine otopine.

Lugolova otopina mješavina je elementarnog joda i kalijeva jodida nazvana prema francuskom liječniku Lugolu.  

Jadrankina otopina dobiva se kombinacijom nekoliko vrsta crvenih i smeđih algi bogatih jodom.

Te alge besprijekorne čistoće posebnim su postupkom pretvorene u nano čestice kako bi se jod što ih sadrže lako upio u sve vaše stanice. 
 

Ljekovito djelovanje joda: 

• poboljšava funkcije metabolizma
• održava optimalne razine energije
• pomaže u prevenciji nekih vrsta karcinoma
• pridonosi eliminaciji teških metala, poput žive i olova, iz organizma
• štiti od radijacije
• jača imunitet
• sprečava bolesti štitne žlijezde
• omogućuje pravilan rast i razvoj fetusa
• pomaže razvoju mozga kod djece te mentalnim funkcijama kod odraslih

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!