Među jesenskim plodovima nalaze se brojne vrste korjenastog povrća.

Ovo povrće je prepoznatljivo po zadebljanim i mesnatim podzemnom dijelu.

Zbog svog ugodnog okusa, brojnih korisnih nutrijenata i ljekovitog djelovanja, uvrstite korjenasto povrće u redovitu prehranu.

Iako ga možete ubirati i koristiti cijele sezone, za zimnicu ga je najbolje prikupiti u jesen.

Najzdraviji su oni primjerci koje ste sami uzgojili u vlastitom vrtu ili koji potječu iz organskoga uzgoja.

Ljekovita svojstva korjenastog povrća

Svaka vrsta povrća ima svoje specifičnosti, no svima je zajedničko što:

• snaže imunitet
• djeluju protuupalno
• povoljno djeluju na probavne organe (osobito na rad crijeva)
• poboljšavaju metabolizam
• pomažu pri čišćenju organizma od toksina
• umanjuju opasnost od nastanka kroničnih i zloćudnih bolesti

Sve vrste korjenastog povrća sadrže:

• ugljikohidrate 
• mnoštvo prehrambenih vlakana
• vitamine (najviše C, D, E i K, B-kompleks)
• brojne minerale
• zaštitne tvari (alkaloide, eterična ulja, terpene, karotenoide)
• vrlo malo proteina i masnoća

Mnogi od ovih sastojaka sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala te tako usporavaju proces starenja i sprečavaju pojavu degenerativnih bolesti.

Celer

Svi dijelovi ove biljke su ljekoviti.

Celer sadrži eterična ulja korisna za liječenje upale dišnih organa.

Poboljšava tek, ublažava tegobe kod čireva i gastritisa, umanjuje nadutost.

Tvar apin ima snažna antioksidativna svojstva, dok psoralen može pomoći oboljelima od psorijaze i vitiliga.

Celer smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i snižava kolesterol. Djeluje kao diuretik, umanjuje tjeskobu i loše raspoloženje, čuva zdravlje očiju i ublažava reumatske tegobe.

Upotreba:

Korijen celera možete jesti sirov u salatama i svježim sokovima (samostalno ili s drugim povrćem i voćem).

Izvrstan je brojnim juhama i varivima, a možete ga kuhati ili peći.

Svježi ili suhi listovi i sjemenke koriste se čitave godine kao začin ili čaj.

Cikla

Postoje bijele, ružičaste i žute sorte cikle, no ona grimiznocrvena je ipak najzdravija.

Cikla ima okrugao ili izdužen korijen.

Smatra se da betacijanin koji ciklu boji u prekrasnu crvenu boju pomaže u borbi protiv zloćudnih bolesti.

Tvar betain potiče rad i čišćenje jetre te sprječava nakupljanje masnoće u njoj.

Cikla snižava visoki krvni tlak, sprečava nastajanje krvnih ugrušaka te štiti od bolesti srca i krvnih žila.

Vitamini B12 i B9 pomažu kod slabokrvnosti.

Zbog bogatstva nutrijenata cikla umanjuje kiselost organizma i djeluje protuupalno. Blagotvorno utječe na mokraćni sustav i umiruje kožne poremećaje.

Često se koristi za sprječavanje i liječenje zloćudnih bolesti (osobito kod raka debeloga crijeva i leukemije). 

Upotreba:

Ciklu koristite svježu u salatama.

Veoma zdravi svježi sok od cikle možete upotrijebiti i kao prirodnu prehrambenu boju.

Ciklu možete peći i kuhati. Prije kuhanja lisne stapke odrežite na dužinu od nekoliko centimetara, a tanki dio korijena nemojte odrezati.

To će spriječiti da tijekom kuhanja dođe do gubitka vrijednih tvari.

Mrkva

Mrkva sadrži obilje korisnih tvari poput eteričnih ulja, pigmenata i karotenoida.

Karotenoidi beta-karoten, lutein i zeaksantin su poznati po povoljnome učinku na zdravlje očiju, a osobito su djelotvorni protiv makularne degeneracije.

Crvena i grimizna mrkva sadrže antocijanine, likopen i hidroksicinamične kiseline.

Narančasta ima ponajviše beta-karotena, a žuta lutein i ksantofile.

Svi ovi nutrijenti imaju zaštitni učinak na čitav organizam.

Mrkva je korisna kod ublažavanja tegoba dišnoga sustava, anemije, nastanka bolesti srca i krvnih žila, a djeluje i kao diuretik.

Sok mrkve u kombinaciji s baznim uljima primijenjen izvana iznimno dobro djeluje na kožu te ga možete koristiti kod tegoba s aknama, čirevima, opekotinama, ranama i raznim oboljenjima kože. 

Za tvar falkarinol se smatra da može spriječiti razvoj stanica raka debeloga crijeva.

Upotreba:

Kako biste što bolje iskoristili karotenoide, mrkvu prokuhajte.

Ako koristite sirovu i naribanu mrkvu, tada obavezno dodajte neko prirodno ulje u kojem će se karotenoidi rastopiti.

Listovi su bogati vitaminom K i mnogim mineralima. Nemojte ih baciti, već iskoristite za juhe, variva, salate, sokove.

Pastrnjak

Pastrnjak je manje poznat od ostalih korjenastih vrsta povrća, no nemojte ga zanemariti.

Sadrži snažne antioksidanse kao što su falkarinol i panaksidiol.

Bogati sastav ove biljke može spriječiti razvoj bakterija i gljivica.

Djeluje protuupalno, umanjuje grčeve probavnoga sustava i tjera višak vode iz organizma.

Pastrnjak ublažava pretjerano stezanje krvnih žila i normalizira krvni tlak, snižava povišeni kolesterol u krvi te pomaže u prevenciji zloćudnih bolesti. 

Upotreba:

Pastrnjak jedite sirov u raznim salatama i sokovima.

Nakon prvih mrazova ukusniji je i slađi.

Možete ga kuhati i peći (u obliku pirea, variva, juha i složenaca).

Listove, korijen i sjemenke upotrijebite kao začin.

Peršin

Kao i srodni celer, peršin sadrži brojne djelatne tvari poput apina, apiola i miristicina.

Ove tvari imaju snažan utjecaj na čitav organizam, a prvenstveno čuvaju zdravlje jetre.

Peršin snižava povišeni krvni tlak i sprječava nastanak srčanih bolesti te smanjuje razinu šećera u krvi.

Može ublažiti alergije, olakšati probavne tegobe, potaknuti rad slezene i bubrega te regulirati menstrualni ciklus.

Upotreba:

Korijen koristite u svježem stanju, ali i kuhan. Dodajte ga umacima, juhama, prilozima, salatama.

Svježe i suhe listove koristite kao začin, a sjemenke za čaj.

Repa

Najčešće je poznata kao ukiseljena namirnica i kao takva djeluje probiotički.

Repa sadrži dosta vitamina B6 koji je važan za dobar imunitet i zdravlje živčanoga sustava.

Smatra se da sprječava neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove.

Pomaže kod infekcija, regulira kolesterol i sprječava srčane bolesti, umiruje živčani sustav, koristi probavnom sustavu te štiti od zloćudnih bolesti (osobito raka debeloga crijeva).

Upotreba:

Repa je izvrsna i sirova te je svakako iskušajte kao salatu ili je jednostavno grickajte.

Možete je kuhati, pirjati i peći.

Mlađi primjerci su slađi, a stariji oštrija, ljutkasta okusa.

Rotkva

Rotkva je izvana uglavnom crne boje (rjeđe smeđe, bijele, žute ili grimizne), a mesnati dio je bijeli ili crven.

Spoj lizocin i brojna eterična ulja snažno djeluju protiv bakterija i gljivica.

Rotkva pomaže kod upala i oboljenja dišnoga sustava, jača apetit i potiče izlučivanje probavnih sokova.

Korisna je kod bolesti žučnoga mjehura i jetre, djeluje kao diuretik i ublažava reumatske tegobe.

Izvrsno čisti organizam od toksina i ima pozitivan učinak na kožu. 

Upotreba:

Iako je poprilično ljutog okusa, sirova rotkva je najzdravija.

U salatama je možete pomiješati s drugim namirnicama.

Koristite je i kao ljekoviti pripravak s medom koji pomaže kod tegoba dišnog sustava.

 

Kako koristiti korjenasto povrće

Da biste što bolje iskoristili dobrobiti ovog povrća, potrebno ga je pravilno pripremiti.

Povrće očistite od zemlje i pažljivo odstranite listove (možete ostaviti nekoliko centimetara lisnih peteljki).

Tako listovi neće izvlačiti vlagu iz korijena.

Mlade listove svih vrsta korjenastog povrća možete koristiti za jelo, a one od celera, mrkve i peršina kao začin.

Korijen nemojte guliti jer obiluje korisnim tvarima. Samo ga temeljito operite i uklonite oštećenja.

Sve vrste korjenastog povrća možete jesti sirove.

Ako ga kuhate, neka to bude što kraće i na pari, kako ne bi izgubilo vrijedne sastojke (osobito vitamine B i C) te postalo vodeno i gnjecavo.

Uvijek dodajte nešto masnoće da bi se karotenoidi rastopili i tijelu bili pristupačniji.

Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!