Šafran


by Ozren Podnar & Vanda Bezmalinović

Šafran – kralj začina


šafranZačin šafran je poznat od davnina.

Koristio se još u Mezopotamiji prije 5000 godina, spominjan je i u Bibliji.

Šafran je simbol  mudrosti i bogatstva, što materijalnog što duhovnog.

Naziv je dobio po perzijskoj riječi za'faran, što u prijevodu doslovno znači "budi žut".

Na glasu je kao najskuplji začin na svijetu.

Šafran (lat. Crocus sativus) se dobiva od biljke iz porodice Iridacee koja ima kratku sezonu cvata - samo tri tjedna u godini. Proces proizvodnje ovog začina je mukotrpan, pa mu se cijena po gramu kreće između 4 i 14 eura.

Šafran je iznimno cijenjen začin koji se koristi u gotovo cijelom svijetu, a često ga nazivaju i “kraljem začina”.

Iako je najpoznatiji kao začin, zbog svoje specifične žute boje koristi se i kao prirodno bojilo u prehrambenoj industriji te u medicinske svrhe.

Obično se koristi tučak šafrana, ali u medicinske svrhe mogu se koristiti i latice ove biljke.


Ljekovita svojstva šafrana


Šafran ima dugu povijest medicinske upotrebe, a spominje se čak i u najstarijim ayurvedskim spisima.

Primjerice, šafranov čaj koristi se za liječenje depresije. Istraživanja su pokazala da redovna konzumacija ovog čaja, ali i samog začina potiče osjećaj sreće.

Istraživanja potvrđuju da je njegov antidepresivni učinak usporediv s antidepresivom Prozacom, budući da podiže razinu serotonina u mozgu.

Ovaj začin ima i antikancerogena svojstva - tvari krokin, šafranal i pikrokrocin iz šafrana sprečavaju rast stanica raka.

Šafran se koristi za poboljšanje cirkulacije i liječenje modrica. Također, regulira razinu kolesterola i triglicerida u krvi.

Ovaj začin pomaže u liječenju ateroskleroze, artritisa i astme.

Šafran poboljšava vid i uspješno neutralizira najčešće uzroke slabog vida i sljepoće kod starijih osoba.

Ovaj začin jača imunitet i produžuje vitalnost. Njegov sastojak šafranal moćan je antioksidans koji se bori protiv slobodnih radikala - spojeva odgovornih za starenje stanica.

Šafran ublažava predmenstrualne tegobe i umiruje bol u trbuhu.

Koristi se kao lijek protiv oboljenja bubrega, regulira probavu, otklanja glavobolje, migrene i vrtoglavice.

Učinkovit je i u liječenju akni, bradavica i drugih kožnih tegoba. Ublažava grčeve, a može se koristiti i kao diuretik.

Premda su istraživanja pokazala veliku ljekovitost šafrana, preporučuje ga se uzimati samo u malim količinama - do 200 mg dnevno.

Šafran...

  • pomaže kod anksioznosti i depresije
  • ima antikancerogena svojstva
  • regulira razinu kolesterola i triglicerida
  • prirodan je afrodizijak
  • čuva zdravlje očiju
  • štiti od slobodnih radikala
  • ublažava menstrualne tegobe
  • pomaže kod mnogih kožnih problema
  • jača imunitet i produžuje vitalnost


Primjena u kulinarstvu


Premda je u prošlosti korišten kao lijek i bojilo, danas se šafran najviše primjenjuje u gastronomiji.

Intenzivnog je mirisa, blago gorkastog okusa, a već četvrtina čajne žličice dovoljna je da bi jelu dala aromu i boju.

Šafran koji se nalazi u prodaji pakiran je u vrlo malim količinama, u obliku sušenih vlakana ili mrvljen.

Čuva se u dobro zatvorenim posudama na tamnom i hladnom mjestu, a rok trajanja mu je tri godine od dana pakiranja.

Najčešće se primjenjuje u pripravi slatkiša i jela s rižom. U Italiji njime začinjaju rižoto Milanese, dok Španjolci njime obogaćuju okus svog tradicionalnog jela paelle.

Šafran se dobro slaže s povrtnim juhama, krumpirima i paprikom.

Zbog svoje specifične žute boje zauzima posebno mjesto među začinima koji se koriste za bojenje peciva ili sira.


Recept - smeđa riža sa šafranom


Sastojci

  • 3 žlice djevičanskog maslinova ulja
  • 100 g crvenog luka
  • ½ žličice mljevenog korijandera
  • ½ žličice naribanog muškatnog oraščića
  • ½ žličice mljevenog kardamoma
  • 1 žličica šafrana
  • 500 g basmati smeđe riže
  • 1 L vode
  • sol


Priprema
 

  1. Na zagrijanom ulju, na laganoj vatri popecite luk i sve začine, osim šafrana.
  2. U posebnoj posudi zgnječite šafran i dodajte ga luku.
  3. Kratko pirjajte, dodajte opranu rižu i vodu.
  4. Kuhajte još 35-40 minuta u polupokrivenoj posudi na laganoj vatri.


Poslužite sa sezonskom salatom. Prije posluživanja, jelo poklopite i ostavite da odstoji 5–10 minuta.
 


Podijelite ovaj članak!

Print Friendly and PDF



Svidio Vam se članak? Primajte naš elektronski časopis, besplatno je!
Pribilježite se ovdje!


Komentari

Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.



milan


May 24, 2012 u 10.18

Poštovani,
sve ste lepo napisali osim : Koji se deo biljke Šafran koristi u vašim opisima kao lek ili u gastronomiji?

Molio bih da se i u budućnosti držite pravila koje su davno postavili Risto Gostuški, Jovan Cvijić i dr. inače najveći biolozi nekadašnje Evrope, po čijim delima su se razvile mnoge današnje evropske galenske industrije.

Dakle, kad opisujete biljku, nemojte samo slepo prepisivati sa neta, nego se potrudite da objasnite :
1. Šta je to ( vrsta biljke, gljive, ...)
2. Sliku toga ( u ovom slučaju je na slici PLAVI cvet, a u tekstu se uporno predstavlja kao - žuti
3.Koji se deo i kad upotrebljava (npr. List u leto, Koren u jesen itd…)
4. Kako se upotrebljavaju, spravljaju lekovi ili gastronomski dodaci itd…

Inače redovno vas pratim, te se nadam i želim vam da u budućnosti budete još bolji.

Pozdrav!


Imam


May 24, 2012 u 10.46

Šafran je cvijet plavo ljubičaste boje, a kada se rabi osušen dodaje intenzivnu žutu boju u hranu. jedini dio koji se i rabi od šafrana je njegov tučak


milan


May 24, 2012 u 11.23

Hvala Imame,
a može i ovako :

Svakoga proleća, jos pre nego što trava ozeleni, zlatiborske livade prošaraju se stotinama hiljada nežnih cvetova. Iz sna se bude dva rođena botanička brata - dvocvetni šafran (Crocus biflorus), bogato obojenih plavičastoljubičastih cvetova, i žuti šafran (Crocus neapolitanus), jarke žutonarandžaste boje. Dvocvetni šafran, kako mu i ime kaže, trebalo bi da iz zemlje potera dva cveta, ali se ponekad dogodi da samo jedan cvetak pozdravlja proleće.

Šafran nema pravoga stabla. Šest latica cveta, zajedno sa dva uska listića, rastu iz podzemne gomoljaste lukovice. Latice su pri zemlji svijene u valjkastu cev, a na nekoliko centimetara od tla šire se u levak. Ovakva građa cveta, bez izražene podele na cvetnu čašicu i krunicu, u botanici se naziva perigon. Tučak je kod svih šafrana zlatnonarandžaste boje i, najčešće, nadvisuje istobojne prašnike. Na vrhu tučka nalazi se žig ili njuška, organela čiji je zadatak da prihvata polenova zrnca. Žigovi se i danas koriste osušeni kao začin i za spravljanje boja za bojadisanje namirnica, posebno kolača.

pozdrav


Miro


May 24, 2012 u 12.25

jel ima sjeme gdje za kupiti, da možemo domaći uzgajati?


m4rtina


May 24, 2012 u 13.50

Radi se o vrsti Crocus Sativus L., i nijednoj drugoj. Za zacin se ne koristi tucak nego prasnici, ono sto se u gornjem postu zove ‘zig’. (Tu rijec nisam do sada cula, uglavnom u hrv. jeziku je ‘prasnik’). Ono sto nije spomenuto po je da sadrze prilicnu koncentraciju HCL (klorovodik, zelucana kiselina)pa pomazu probavu, a ona je kljucna za cjelokupno zdravlje. U terapijske svrhe treba ga uzimati kao infuziju, ne u hrani. Dovoljno je tri prasnika na salicu caja.


slavica s.


May 24, 2012 u 14.19

sun Ta biljka koju opisujete da raste na nasim terenima je KROKUS koji je jako otrovan i nije zacinska biljka. Safran se najvise gaji u Indiji a tokom berebe se SAMO koristi prasak sa tuckom koji su kao koncici i imaju jaku narandzastu boju. Za 10 gr Suhog zacina je potrebno ubrati oko 60 000 cvetova pa je zato i najskuplji zacin na svetu. Iako se koristi za ljudsku ishranu ne sme se puno i cesto koristiti jer ima u sebi jednu vrstu otrova. Koristi se u jako malim kolicinama.
Ja ga koristim za pripremu rozota, ponekad za zacin u domacim kiflama sa puterom i maslinovim uljem, u krem supama od krompira, sragarepe ili bundeve. No koristim ga bas retko i to kada ga se pozelim jer je to zaista delikates


slavica s.


May 24, 2012 u 15.00

sun zaboravih napomenuti za one koji ne znaju da se Safran uvek ubacuje na samom kraju kuhanja jela jer zbog ispustanja gorkog ukusa jelo moze biti gorko a da se izgubi onaj pravi miris i aroma safrana…mleveni ili tucani se moze posipati i preko sladoleda ili kolaca sa sirom…ja ga volim preko sladoleda od vanile. A ako se stavlja u rizoto uvek je najbolje ga pre sipanja u jelo potopiti u malo hladne vode pa sa tom vodom zajedno na kraju kuhanja ubaciti u jelo…
U trgovinama se prodaje u pakovanjima koja su sa oko 1 gr po pakovanju…
moj recept za rizoto:
250 gr pirinca okruglog ili kocanski
1 manja glavica crnog luka (sitno seckan)
1/2 dl maslinovog ulja
2-3 pecurke shitake ili bukovace (sitno seckane)
1/2 dl belog vina
6-7 dl bujona
30 gr butera
30 gr parmezana
1 kesica safrana
na ulju proprziti luk, dodati pecurke pa i njih zajedno proprziti, potom dodati pirinac pa sve jos malo zajedno proprziti. Sipati vino i malo bujona i uz neprestano mesanje pomalo dodavati bujon da ga riza lagano upija. Pri kraju umesati buter, a potom sipati prethodno potopljeni safran u vrlo malo hladne vode, zatim narendati parmezan i sve promesati a potom sluziti toplo…Prijatno


Miro


May 24, 2012 u 16.26

dajte Alternativa javite se! i da čujmeo malo više informacija(točnih)


"Alternativa za Vas"


May 24, 2012 u 21.43

Latinski naziv - Crocus sativus

Uglavnom se koristi tučak šafrana, ali u medicinske svrhe mogu se koristiti i latice šafrana.

Slika:


nataly


May 24, 2012 u 22.12

DALI JE DRUGO IME SAFRANA KARI?ZNAM DA IMA TAKO NEKI ZACIN ZUTE BOJE,ILI JE TO MOZDA KURKUMA…


"Alternativa za Vas"


May 24, 2012 u 22.34

Nataly,

Safran nije kari.

Curry je mješavina koja može sadržavati od 5 do 30 različitih začina. Osnovu većine curry mješavina čine korijander, kurkuma, kim i piskavica. Ovisno od recepture dodatni sastojci mogu biti čili, đumbir, češnjak, komorač, klinčić, gorušica, kardamom, muškatni oraščić, cimet, crveni i crni papar.


nataly


May 24, 2012 u 23.33

HVALA PUNO NA BRZOM ODGOVORU!POZDRAV


Mirjana


May 25, 2012 u 11.07

Safran, normalizuje ciklus i ima afrodizijacko dejstvo. Ovo je iskustveno govorila moja pra baka. Ja dodajem da je izuzetan konzervans. U supu obavezno staviti prstohvat safrana i supa ili corbica se nece pokvariti cak i ako ostane na 35C cele noci. Zene su ga ranije drzale pod kljucem zato sto je afrodizijak.


Mirjana


May 25, 2012 u 11.08

Mozete kupiti Kotanji safran ali ja safran kupujem u Grckoj. Cena je ne promenjena 1 gr safrana ko 1 gr zlata.


Ivan


February 28, 2013 u 14.08

Gdje bih mogao kupiti sadnice šafrana? Zainteresiran sam za uzgoj, ali kad upišem “sadnice šafrana cijena” ili “prodaja” u google, ne pomaže mi baš puno.


Jelena C.


March 07, 2013 u 13.35

Da je šafran koji raste kod nas bezbjedno koristi kao začin i lijek? Koristi li se tučak (srednji sa proširenjem na vrhu)? Na vašim fotografijama tučnici imaju jaku crvenu boju, a ove koje sam ja skupila imaju jaku narandzanstu boju, to je ono što me zbunjuje. Koja je to jedinica koja se koristi po osobi dnevno, npr. u tučcima, jer nemam tako preciznu vagu da bih vagala petinu grama po osobi?
Hvala na odgovoru i pozdrav!


safranika


February 16, 2014 u 23.34

Pozdrav svima,ja sam danas brala šafran okolina Skadarskoga jezera,zovu ga Dalmatinski šafran, nije otrovan jer otrovmi raste u jesen.Ima ga bas dosta i uglavnom se nalazi u šumi. Moje pitanje je ,da li je tačno da je to vrsta šafrana koja se koristi u ishrani, hvala puno


Mirjana


February 17, 2014 u 14.44

Oprez, safran se lako moze zameniti sa otrovnim mrazovcem…Pogledajte slike na guglu…


Aida


April 15, 2014 u 3.46

Ma ljudi, kakaf šafran, de vi meni recite jel to tzv. Kaćun kako se na našim prostorima odnosno u Bosni zove.  rofl


Biljana


June 01, 2014 u 13.09

Postovani, ja ovu biljku imam u dvoriste, ali nije samo ova boja, nego i belu,  i zutu. Dali se radi o istoj biljki? Molim Vas htela bih znati kako se koristi, i dali se koristi sirova ili se susi. Hvala Vam, pozdrav iz Makedonije.


Ivana (Alternativa za vas)


July 14, 2014 u 11.14

Šafran samo jednom godišnje cvate u razdoblju od tri tjedna. Cijena po gramu mu se kreće prosječno između 4 do 14 eura. Najviše šafrana se uzgaja u Iranu. Oko Mediterana se uzgaja u Francuskoj, Španjolskoj, Maroku, Grčkoj (Krokos, Kozanis), Turskoj (u Safranbolu), Italiji te u Austriji (Panonski šafran). Godišnja proizvodnja iznosi približno 200 tona. U Iranu se proizvede približno 170 do 180 tona godišnje.[1]

Dodaj komentar

 Ime

 E-mail

  Smajlići

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail


Pridruži nam se!




Tražilica


Specijali

Čišćenje organizma
Alternativna medicina
Aromaterapija - tretman ljekovitim mirisima
Alternativno liječenje karcinoma
Sve o ljekovitom bilju
Abeceda zdrave prehrane
Ayurveda - drevna znanost o životu
Liječenje aloe verom


Novo

Najljekovitiji čajevi svijeta: Rooibos
8 jednostavnih domaćih sredstava protiv prhuti
Sveti bosiljak - kralj ljekovitog bilja
Piskavica - tonik za probavu i lijek za dijabetes
Kako pravilno urediti radnu sobu prema Feng Shui
Top 10 prirodnih sredstava za suzbijanje sezonskih alergija
Zdravstvene dobrobiti tahinija
Prirodni kalcij – prijatelj vašeg zdravlja
Čudesni medicinski i prehrambeni savjeti iz 12. stoljeća
Zdravlje iz hrane: čičoka


Najčitanije

Detaljne upute za čišćenje jetre na prirodan način prema dr.Clark
Alergija - uzrok i načini liječenja
Terapija sodom bikarbonom prema Simonciniju i Jimu Kelmunu
Kako očistiti bubrege prirodnim sredstvima
Dr. Tullio Simoncini govori o povezanosti candide i raka
Prirodne metode čišćenja crijeva
Čišćenje organizma
Kako očistiti organizam od parazita
Candida: test, simptomi i načini liječenja
Prirodni načini liječenja ispadanja kose