Eko krumpir


Autor: Mirela Golec

Kako uzgojiti eko krumpir


Volite li krumpir? Hrskav, pečen, kuhan, u kombinaciji s drugim povrćem?

Želite u svom vrtu zasaditi krumpir koji neće biti tretiran nikakvim kemijskim sredstvima?

Pokazat ćemo vam kako!

Od sastojaka vam je potrebno:

  • jedna plodna gredica
  • eko kompost
  • eko sjeme krumpira
  • jedna motika
  • jedna štihača
  • jedne grablje
  • dosta sunca
  • dovoljno kiše
  • puno ljubavi

 

Ekološki uzgoj krumpira


Krumpir je najbolje saditi na osunčanom ili suncem prošaranom mjestu.

Minimalna temperatura za sadnju krumpira je 6-8 C. Optimalna temperatura za rast gomolja je 17-20 C.

Na višim temperaturama prinos krumpira se smanjuje, a na temperaturama iznad 30 C rast gomolja potpuno prestaje. Vrijeme donošenja ploda, od njegove sadnje je dva do četiri mjeseca.

Krumpir nije zahtjevan u pogledu topline, ali je zato vrlo zahtjevan kada je u pitanju voda, posebice u vrijeme zametanja gomolja.

Suša i visoke temperature stresno utječu na krumpir, pa je onda i prinos manji.


Kvaliteta tla


Kao i za uzgoj svake biljke i za krumpir je potrebna plodna zemlja obogaćena kvalitetnim organskim gnojivom.

Prekopajte gredicu krajem jeseni ili početkom zime. Prekopanu gredicu nadohranite kvalitetnim kompostom.

Prekopavanjem gredice i nadohranjivanjem spriječit ćete razvoj korova i gubitak vlage u zemlji.

Tako obrađenu i nadohranjenu zemlju ostavite neka odstoji preko zime.

U proljeće, prije sadnje krumpira zemlju ponovno prekopajte kako biste ju usitnili, te nadohranite površinski sloj gredice.


Sjemenski krumpir


Sjeme krumpira zapravo nije sjeme, već pravi krumpir koji je proklijao.

Krumpir  možete zasaditi cijeli ili ga možete presjeći na više dijelova tako da svaki dio ima jednu ili dvije klice.

Za sadnju krumpira odaberite kvalitetni, ekološki sjemenski krumpir.

Kada ste kupili krumpir koji ste odlučili saditi, ili ste uzgojili vlastiti, stavite ga u drvene kašete i poslažite u redove tako da ružičasti krajevi - koji imaju najviše "okanaca" budu najgornji.

Držite kašete u svijetloj, hladnoj, suhoj i prozračnoj prostoriji ili stakleniku, gdje će nakon četiri ili pet tjedana krumpir proklijati i biti spreman za sadnju. Odbacite svaki koji izgleda bolestan.

Idealna dužina klice trebala bi biti od 5 do 15 mm.


Sadnja krumpira


U zaklonjenim područjima, sredina ožujka najbolje je vrijeme za sadnju, a u mrazovitim i otvorenim područjima sadnju valja odgoditi za kasnije, sve do kraja travnja.

Motikom iskopajte ravan rov za svaki red krumpira, oko 10 cm dubok u laganoj vrsti zemlje ili oko 15 cm dubok u teškoj zemlji. Razmjestite rovove u razmacima od oko 60 cm.

Položite sjemenski krumpir s klicama okrenutima prema gore na dno svakog rova na svakih 30 cm. Lagano nagrnite krumpire humkom zemlje. Nemojte je ugaziti nogama.

Nagrtanjem zemlje štitimo plodove od sunčeve svjetlosti, jer bi ona prouzrokovala da plodovi ostanu zeleni.

Kad mladice izbiju iz zemlje, nagrnite još zemlje na njih. Zgrčite zemlju sve dok biljka ne dostigne visinu od 10 do 15 cm.

Ako se pojave mladi listovi, a postoji opasnost od mraza, prekrijte ih suhom slamom.


Njega krumpira


Kako biste ostvarili što veći urod, zdrave plodove potrebno je njegovati. Krumpir se njeguje okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem.

Ako imate problema sa sušom, redovno navodnjavajte tlo, jer krumpir voli vodu.

Kad biljke narastu do otprilike 23 cm, započnite s nagrtanjem.

Razbijte koru zemlje koja se stvorila između redova i po tome rasipajte eko hranjivo.

Zatim opkopajte i razrahlite zemlju posutu eko hranjivom kako biste nagrnuli strm humak iznad svakog reda. Humak treba biti visok oko 15 cm sa širinom vrha oko 12 cm, a podnožje širine oko 20 cm.

Tjedan dana kasnije, nagrnite još zemlje na humak kako biste ga podigli za tri cm. Tri tjedna kasnije, kad biljke narastu najmanje 30 cm, podignite humak za još tri cm.

 


Redovno nadohranjivanje


Dohranom se postiže bolja struktura zemlje, bolje skladištenje i vezanje vode u tlu te se omogućuje uravnotežena ishrana biljaka u tlu.

Međutim nemojte pretjerivati u nadohrani, jer krumpir ne voli prebogato tlo.

Okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem zaštitit ćete biljke od korova, nametnika i bolesti, a krumpir će vam uloženo vratiti bogatim urodom.

Primjenom stajskog gnojiva u jesenskoj gnojidbi, zemlja se brže zagrijava pa je moguća i ranija sadnja krumpira.


Zaštita od bolesti i nametnika


Na vaš vrt vrebat će ptice, kukci, miševi i puževi. Budite spremni na primjerenu zaštitu.

Vaše biljke zaštitit ćete redovitim plijevljenjem korova, odstranjivanjem starih i zaraženih biljki, te ako ih prilikom sadnje zasadite s malo većim proredom.

Krumpirova zlatica je nametnik koji prvenstveno napada krumpir.

Iz tla počinje izlaziti kada temperatura u dubini od 10 cm poraste na 14,5 °C.

Nakon izlaska iz tla zlatica može živjeti desetak dana, nakon ishrane započinje parenje. Jajašca polaže ženka na unutarnju stranu listova krumpira.

Zlatica u našem podneblju ima malo prirodnih neprijatelja. Jedu ju neke vrste pura i patki, a jajašca napadaju neki paraziti. Prirodni neprijatelj im je i smrdljivi martin.

Od krumpirove zlatice ćete se najbolje obraniti ako od samog početka "stražarite“ nad vašom gredicom.

Čim uočite prva jajašca, mehanički ih uništite, a već odrasle primjerke skupite rukom i odnesite negdje gdje vam ne mogu napraviti štetu.

Na krumpiru ćete često naići i na bubamaru. Nju nemojte ubijati, jer ona je jako koristan kukac u biovrtu.

Prirodni neprijatelji krumpira su i puževi i rovci. Oni napadaju krumpir pod zemljom.

Puževa se možete riješiti i uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ga ne vole, jer je u većoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom kave, jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka, ovaj postupak ponavljajte nakon svake kiše.

Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa će te ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

Krtica je korisna životinja, jer uništava rovce, gusjenice i crve, ali istodobno prave krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u  tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Kako biste smanjili mogućnost zaraze i napade nametnika uz krumpir posadite kamilicu, neven i mlječiku.

Krumpir nikada nemojte saditi na onoj gredici na kojoj ste prije sadili paradajz jer koriste iste sastojke iz zemljišta.

Nikad nemojte krumpir zasaditi pored paradajza, jer za zajedničkog neprijatelja imaju krumpirovu zlaticu.


Prirodna sredstva za prskanje krumpira


Prvo sredstvo koje se može primijeniti u rano proljeće je juha od listova bazge. Miris bazge maskira miris krumpira pa ga zlatice u potrazi za hranom ne mogu nanjušiti.

Odbija ih i hren, od kojega napravite juhu tako da potopite hren u kišnicu na tri do pet sati. Tom juhom redovno  prskajte biljke.

Možete napraviti i juhu od koprive koja je jednako učinkovita u borbi protiv nametnika.

Više o prirodnim sredstvima za zaštitu vrta možete pročitati ovdje.


Berba krumpira


Vrijeme za berbu krumpira je kada gomolji završe svoj razvoj, a nadzemna biljka počinje odumirati.

Da bi krumpir što duže održao svježinu i kvalitetu, potrebno ga je vaditi iz zemlje tek nakon što se stabljika potpuno osuši kako bi potkožica očvrsnula.

Potrebno ga je vaditi za suhog vremena da bi na njemu ostalo što manje zemlje i vlage.

Krumpir se može vaditi i prije zrelosti, a u tom slučaju govorimo o mladom krumpiru.

Mladi krumpir ne treba vaditi sve dok ga ne želite jesti. On brzo raste i može udvostručiti težinu u roku od dva tjedna.

Prije konačnog branja odrežite stabljiku s lišćem, zatim uzmite vrtne vile za vađenje, zabodite ih dalje od biljke i gurnite dovoljno duboko kako ne biste izboli krumpire.


Čuvanje krumpira


Idealna temperatura za čuvanje krumpira je 4-5 C uz obavezno povremeno provjetravanje.

Krumpir je potrebno pažljivo skladištiti i čuvati od truleži i klijanja da bi mu izgled i okus ostali nepromijenjeni.

Kako biste sačuvali krumpir od klijanja i truljenja stavite ga na pijesak koji će upiti suvišnu vlagu.

Ako ste odlučili krumpir držati u vrećama, od klijanja ćete ga sačuvati tako da u vreću stavite jabuku.


Zanimljivosti o krumpiru


Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu.

Donijeli su ga španjolski moreplovci prije nešto više od 400 godina iz brdskih predjela Perua. U Hrvatskoj se uzgaja već 250 godina.

Krumpir ima visoku prehrambenu vrijednost jer obiluje škrobom, visokovrijednim bjelančevinama, vitaminima i mineralima.

Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g kuhanog krumpira.

U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode, 0,14 g masti, 1,89 g bjelančevina, 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.

Ista količina krumpira sadrži 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini idealnom namirnicom za mršavljenje.

Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza i mangana.

Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan.

Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno.

Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.

Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.


Svidio vam se članak? Podijelite ga s prijateljima!

Print Friendly and PDF



Komentari

Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.



droljko


May 05, 2013 u 19.59

Zlatica mi u krumpire stigla, ja je prašim ona noge digla


Kat


May 06, 2013 u 7.24

Vrlo zanimljiv članak, ali na žalost još nisam pronašla prirodno efikasno sredstvo protvi puževa. A ovo s talogom crne kave još nisam probala, samo koliko bi toga trebalo , nemoguća misija.


PipiDugaDevetka


May 06, 2013 u 8.05

Problem u Bosni je što nema nigdje za kupiti tzv. sjemenskog “Eko” krompira, tj. NON-GMO. Poturaju sjeme, ali Bt. GMO sjeme kao da je tzv. organski uzgoj. Prepoznaje se po tome što ga ne napada zlatica. Krompir koji je napdnut zlaticom je dobar krompir iz Eko proizvodnje.
Gdje u Hr. ima za kupiti sjemenskog tzv. Eko krompira?


kristina


May 06, 2013 u 8.10

Pitanje ke koliko ćemo ga dugo moći uzgajati ako prođe zakon da će se samo smjeti saditi kultivirano sjeme, a ako sjeme nije domaće onda nije ni eko


PipiDugaDevetka


May 06, 2013 u 9.49

@kristina,
Pa samo kupiš sjeme u prodavnici i sačuvaš račun. To znači da si kupila certificirano sjeme. Platila sve dažbine i procenat namijenjen patentnim vlasnicima,...i to je to. Nisam čitao EU Odluku, a ovo je moje razmišljanje.


droljko


May 06, 2013 u 10.15

KAT, kod mene u selu protiv puževa koriste pivo ,iskopaju rupu u koju ukopaju posudu sa pivom. vele da je nevjerojatno učinkovito


kristina


May 06, 2013 u 14.04

po meni je suludo plaćati patent za krumpir koji je Bog odavno stvorio ..a gmo i ne znam kakv meni ne treba, naime radi se o tome da ljudi u manjim mjestima generacijama imaju svoje vlastito sjeme, od godišnje berbe odvaja se za sljedeću…usvoje li se novi zakoni morati će se kupovati svake godine sve vrste povrća i žitarica jer se one ne razmnožavaju samostalno, to bi se navodno odnosilo na velike farmere ali i na privatnike…jer domaće sjeme nije nigdje popisano, na njemu nema istraživanja ali to je puno teksta pa čitajte na
http://www.avaaz.org/en/petition/We_dont_accept_this_Let_us_keep_our_seeds_EU/?fmBHcab&pv=11

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/209271/Default.aspx


zluki


May 06, 2013 u 16.03

Za pivo sam čula za puževe da je dobro. A krompir kad sijete svakako morate otkiniti dugacke klice koje znaju nazasti i do 15, 2o cm onda te klice treba pruziti uzdus kanalica pa zagrniti i na njima narastu mali krompiri koji sluze iducu godinu za sijanje i tako svake godine imate svoje seme od tih predugackih klica koje inace netko baca. Isprobano.


Nadicab


May 06, 2013 u 16.51

puževi nevole niti ljuske od jaja…sakupljjte ljuske od jaja usitnite i posipajte blizu ugrožene biljke…


kristina


May 06, 2013 u 18.18

droljko, moguće daje više njih zamutilo vodu—-a vidjeti ćemo nadamse da nije tako. iako meni j esuludo to sve skupa—-još malo pa ćemo zrak kupovati—ja bih dozvolila sve kad se već mora pa neka si ljudi biraju tko što želi jesti giggle


milka


May 06, 2013 u 18.21

Obzirom da je prosao optimalan rok za sadnju krompira na klasican nacin,evo jos jedan nacin za koji nismo zakasnili.
Jednostavno je i ne trazi puno rada niti kopanja zemlje .Krompir polazete na travu u redove, zaspete pregorelim (zrelim) stajnjakom.Preko tog mozete malo posuti gasenog kreca ili kamenog brasna (da smanji kiselost)a zatim sve zaspete slamon najbolje vec ostecenom koja je pocela lagano da se razlaze ali nije problem ako zaspete i najobicnijom suvom slamom u prilicno debelom sloju 25-30 cm,sve zalite vodom, preko mozete dodati travu poslije kosenja vrta .To je sve,posao je zavrsen
To je sve,vise nista nema potrebe da radite.
Priroda radi sama ostalo,samo za velikih susa potrebno je zaliti malo to jest ovlaziti slamu.
U jesen krompir bude prelijep pavilnog oblika lako se skuplja,daje dobar rod ,a druga dobrobit je to sto tlo na kojem je bio krompir postaje oplemenjeno obradjeno i vrlo lako za dalju obradu.Koristite krompir koji vam je osrtao od potrosnje ili pozelenio je pustio klice pa bi ga inace bacili.
Odlican nacin za kucnu priozvodnju sa malo rada tj. takozvani ,,francuski nacin uzgoja krompira,,
Jos da napomenem pokusajte naci cicoku(divlji krompir idealana pomoc dijabeticarima i neprocjenjiva za jacanje imuniteta)  i nju mozete na isti nacin proizvesti, izuzetna namjernica.
Potrazite sadnice batat(slatki krompir 140 gr.mijenja kolicinu od 5 kg brokolija po kolicini beta karotina koji sadrzi ) i za svoje domacinstvo posadite 20-30 komada imacete oko 50-70 kg na jesen.i vrlo lako se uzgaja ,ekoloski potpuno cisto i vrlo jednostavno se uzgaja,a tako velika dobit za nasu ishranu idelana hrana   dijabeticarima   i djeci.


Nadicab


May 06, 2013 u 19.58

milica, nisam shvatila i batat se sadi kao i krumpir u sijeno? Može više detalja? Nije mi najjasnije ovo sa stajnjakom pregorelim, to je mrvičasti, suhi stajnjak? Također me zanima to gašeno vapno gdje kupiti ili pak kameno brašno i što je to uopće? I da, ne privlači li ta slama ili sjeno miševe, a onda i pljesnivoća??? Tko zna još o tome konkretno i provjereno?? sun


JA


May 06, 2013 u 22.01

Sto se tice zabrane sijanja domacih sjemena, nemaju oni toliko inspektora koliko mi gudura imaju… neka neko pokusa u mom selu da zabrani nesto…
izaci ce prije nego sto je usao…
Po mom misljenju jedino rijesenje je praviti hranu za sebe a ovi gradski pacovi neka recikliraju ono sto su ve pojeli pa neka se tako hrane! thumbs up


marinko


May 07, 2013 u 12.59

Ovo je vrlo korisna tema,  baš  zato što se od krompira može preživjeti u svakoj situaciji. Na kraju,  šta bi sirotinja radila da nije krompira,  sirotinja nema šta bdrugo da guli,,pa joj monopolisti hoće I to zabraniti.  Na svu sreću kao što je naprijed opisano, a to je sve tačno,  krompir se lako uzgaja,  izdašan je,  lako se skladišti I dugo čuva I samo nesmojemo dozvoliti da nam jeftinim GMO sjenenom unište naviku za samostalan uzgoj ove I drugih vrlo važnih namirnica. Oni će sve učiniti da od nas naprave mašine za preradu njihovog smeća I da se na tome enormno bogate,  a nas bi posmatrali samo kao pokusne kuniće. Zato,proizvodimo domaću hranu u vlastitom vrtu,  hranimo se zdravo I ne gubimo radne navike,  bez obzira koliko nam se nešto jeftino I naizgled"lijepo”  podmetalo!


Nadicab


May 07, 2013 u 13.26

Marinko Podpisujem sve napisano…žalosno je to sve što nam svijet nameće i što nam zadiru u tanjure i određuju što ćemo raditi a što ne!
Žele staviti sjemenje pod nadzor kako bi ga klonirali i poslije prodavali pod domaće! Politike nekih zemalja, pa i naše, je kurva koja se da ucjenjivati za mizeriju na štetu naroda…nema otpora i zato nam je tako. Političari odlučuju za male ljude a velike korporacije ucjenjuju sankcijama države…Kamo svijet taj ide, sam Bog zna! Nadam se da Bog ima utjecaja na sve to, sjeme su i ljudi koje je Bog posijao… sun


zluki


May 07, 2013 u 13.45

Bravo “ja” ha, ha, ha, neka pacovi jedu reciklazu, bas si mi simpa rofl


milka


May 07, 2013 u 14.46

Nemojte tako,nije fer nisu krivi oni koji zive u gradu sto pojma nemaju da i sami mogu i na ,,asvaltu da gaje mnogo tog,,Recimo na ravnim ili blago kosim dijelovima krovova   solitera ,na balkonima i prozorima kojekavim ne iskoristenim kutcima oko zgrada moze dosta da se napravi.Na rvne krovove donesite zemlje iz sume iz okolnih parkovskih prostora ,malo pjeska malo kupite humusa dovedite vodu,malo djubriva kakvog nadjetei(znala sam cesto sa livade gdje krave i konji pasu negdje u cistoj prirodi pokupiti izmet u kesu i donijeti u bastu,zatim ptice na balkonima i smsu ostavljaju puno kvalitetnog ali vrlo jakog djubriva mjesaje ga u vodi pa onda zalijevajte biljke)i zametnite vlastiti ili kolektivni vrt(to je hit u Japanu,ozeleni krovove)i polako sadite pomalo blitve i zacinsko bilje,pa salatu ,lik koji se cijepa izdasan je sto vise kidate vise raste,pa poneki paradjz pa krastavac krompir i lagano ste krenuli kasnije moze i koja vocka da vam pravi hlad za koju godinu,oplemenicete prostor napraviti odlicnu toplotnu izolaciju,pomoci stvaranju dodatne kolicine kisika ,bicete sretni kad radite korisno i imacete predivan pogled,samo hrabro naprijed

NADICAB SAMO DA KAZEM STAJSKI DJUBAR DA BUDE ZREO ,KOMPAKTAN GLIBAV,NE SUV A KREC OBICAN GASENI KREC U VRECAMA IMA IH U PRODAVNICAMA GDJE SSE PRODAJE CEMENT,CIGLA I CRIJEP UVIJEK SE NADJE NEKA PUKLA VRECA NJIMA SKLONITE OTPAD A SEBI NOSITE ODLICAN DODATAK ZA POBOLJSANJE STRUKTURE ZEMLJE.
bATAT SE MOZE GAJITI CAK I TAKO KAO OVI KROMPIRI NA FRANCUSKI NACIN ALI JE BOLJE GAJITI GA KAO KLASICAN KROMPIR U UZDIGNUTE GREDICE SADITE SADNICE BATATA,MALO ZALIJETE I TO JE TO CUVAJTE OD KOROVA POMALO VODE JAKO JE OTPORAN NA SUSU NEMA NAMETNIKA I LIST SE KORISTI KAO SPINAT I ZA CAJ ZA CISCENJE ORGANIZMA I SMANJNJE SECERA U KRVI


zluki


May 07, 2013 u 15.08

Milka, mislim da “Ja” nije mislio-la na obicne ljude nego na gradske pacove koji propagiraju zabranu sijanja domaceg semena, ja sam barem tako shvatila pa mi je to sve skupa saljivo, ne mislim nista zlonamjerno.


Maki


May 07, 2013 u 22.25

zanjmljiva prica o krompiru.. omiljena namirnica :-) Hvala Alternativa.. :-)


Mira


May 08, 2013 u 8.25

ako želite na eko način zaštititi krompir protiv zlatice, jednostavno kupite FOLIJU namenjenu za to i pokrijte krompir, ostavljajući višak folije sa strane, da bi krompir mogao nesmetano da raste. zlatice koje izlaze iz zemlje uginu od toplote a od spolja ne mogu da mu priđu.


milka


May 08, 2013 u 11.09

Oprosti ZLUKI,krivo sam shvatila,ali ali i dalje ostajem pri namjeri da nagovorim ljude da i u gradskim sredinama prave male ,, poljoprivredne,,oaze,u svim urbanim prostorima ima neiskoristenih prostora pa ih treba pretvoriti u mini vrt gdje je god to moguce.

Miro sam da napomenem da zlatica najvecim dijelom dolazi sa starih krompirista(pazite na plodored)ali i dolijecu sa tih starih lokacija   na mjesta gdje se gaji krompir


Mira


May 13, 2013 u 8.57

prošlogodišnja zlatica izlazi iz zemlje i polaže jajašca. kad stavite foliju, zlatica koja izlazi iz zemlje ugiba, a sa ostalih lokaliteta jednostavno ne može da dopre do vašeg krompira zbog folije. možda nisam bila jasna - krompir je totalno umotan u foliju, sa strane je ukopan u zemlju.


milka


May 13, 2013 u 10.43

u redu tako je moguce zastititi,ali onda mora biti sistem za navodnjavanje jer iskljucene su prirodne padavine i mislim da je to jako skupo da li mislite folija oko svakog grma ili tunel za cijeli red.
Cini mi se da je to prilicno tesko izvesti,mozda ne razumijem ,pojasnite molim Vas


darija


May 17, 2013 u 11.34

dragoljub ne odbija puževe, imam ga u vrtu i cijelog su pojeli puževi…


Mira


May 20, 2013 u 10.24

milka,
svaki se red pokriva posebno. u pitanju nije plastična folija, više liči na gazu, na žalost ne znam neki “stručniji” naziv.
krompir dobija svetlost, vodu i vazduh na sasvim prirodan način.


milka


May 21, 2013 u 9.41

Za takav materijal   nisam znala, to je odlicno,hvala


darko


July 10, 2013 u 19.08

dovoljan je Thiofer, puževi ne vole otopinu ljute paprike


ana marija


August 31, 2013 u 10.19


Hvala Alternativi na ovom tekstu.Ovo proljece sam iz vica polozila krumpir u zemlju u ikea velikoj vreci, nagrtala zemlje zaljevala.I evo sad imam prasumu.super.Jedino nisam mogla pronaci info kada ga vadim.Sada znam.

veselim citanju teksta o sadnji ostalog povrca smile

na ovom portalu zaista nalazim svaku informaciju o prirodnijem pristupu zivotu…i nemoram traziti dalje..Hvala


Sara


March 31, 2014 u 13.13

Batat se sadi sadnicama/rasadom koja se dobije tako da iz batata izbiju malene sadnice. Kad dobiju tri do četiri listića otkidaju se od gomolja i pikiraju u lončiće sa zemljom. U vrt se sada krajem maja kada je sigurno da više neće biti mraza.
Najprije se naprave redovi kao humke u koje se sade sadnice na razmaku od 40-tak cm.
Na isto mjesto batat se smije saditi svake tri do četiri godine.
Nema potreba za tretiranjem jer je otporan i na bolesti i na nametnike. Jedino gomolj znaju načeti miševi i žabe kada je suša a zemljište se navodnjava.
Ima nekoliko vrsta; naradčasti je sladak, ljubičasti vrlo ukusan, a bijeli podsjeća na kesten.


Branka


March 31, 2014 u 22.48

Moj komšija “ogradi” baštu tako što pomeša so i pepeo i pospe okolo. Puževi čim zgaze umiru.


Branka


March 31, 2014 u 22.49

Moj komšija “ogradi” baštu tako što pomeša so i pepeo i pospe okolo. Puževi čim zgaze umiru. thumbs up


Laki


April 01, 2014 u 20.23

Protiv nametnika u tlu između redova saditi hren.
Provereno.

Dodaj komentar

 Ime

 E-mail

  Smajlići

Zapamti me!

Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail








Tražilica


Specijali

Čišćenje organizma
Alternativna medicina
Aromaterapija - tretman ljekovitim mirisima
Alternativno liječenje karcinoma
Sve o ljekovitom bilju
Abeceda zdrave prehrane
Ayurveda - drevna znanost o životu
Liječenje aloe verom


Novi članci

10 ljekovitih pripravaka od oraha koje možete napraviti sami
Upoznajte baobab - afričko "drvo života" koje revitalizira organizam i vraća zdravlju ravnotežu
Ukusan i zdrav namaz za cijelu obitelj
Dobrobiti đumbira
Za bolji vid ove jeseni jedite - grožđe
Lyapko aplikatori: siguran i prirodan način za ublažavanje boli
Napunite smočnicu darovima iz prirode – osušite voće, povrće i gljive!
9 namirnica koje štite od raka
Pečena bundeva punjena batatom
Kako pravilno urediti srce vašeg doma prema Feng Shuiju


Popularno

Detaljne upute za čišćenje jetre na prirodan način prema dr.Clark
Alergija - uzrok i načini liječenja
Terapija sodom bikarbonom prema Simonciniju i Jimu Kelmunu
Kako očistiti bubrege prirodnim sredstvima
Dr. Tullio Simoncini govori o povezanosti candide i raka
Prirodne metode čišćenja crijeva
Čišćenje organizma
Kako očistiti organizam od parazita
Candida: test, simptomi i načini liječenja
Prirodni načini liječenja ispadanja kose